Razlika između inačica stranice »Johann Franz Encke«

bez sažetka
(Otvorio Johann Franz Encke)
 
{{Glavni|Enckeov komet}}
 
'''Enckeov komet''' je [[komet]] s najkraćim [[Ophodno vrijeme|ophodnim vremenom]] (3,3 godine), drugi komet (nakon [[HalleyevHalleyjev komet|HalleyevaHalleyjeva kometa]]) za koji je ustanovljeno da je [[period]]ički. [[Inklinacija]] mu je 11,76 °, najveća udaljenost od Sunca 4,11 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]] a najmanja 0,33 [[AJ]]. Promjer [[Jezgra kometa|jezgre]] mu je 4,8 [[km]]. Prvi ga je zapazio francuski [[astronom]] [[Pierre Méchain]] 1786., ponovno ga je uočio [[Jean-Louis Pons]] 1818., a Johann Franz Encke mu je 1819. izračunao [[Planetarna putanja|putanju]]. <ref> '''Enckeov komet''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17883] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
== Venerin prijelaz ==
'''Venerin prijelaz''' ili '''Venerin tranzit''' je prijelaz [[Venera|Venere]] ispred [[Sunce|Sunca]] i zakrivanje dijela njegova [[krug]]a. Ne događa se svaki put kad se Venera nađe između [[Zemlja|Zemlje]] i Sunca jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4[[Stupanj (kut)|°]], pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Pojavljuje se 4 puta u 243 [[godina|godine]] i obično traje po nekoliko [[sat]]i (prijelaz 2012. trajao je 6 sati i 40 [[minuta]]): između prve i druge pojave razmak je 8 godina (s nekoliko dana razlike) između druge i treće pojave razmak je 105.5 godina, između treće i četvrte opet 8 godina, a do novoga ciklusa treba čekati 121.5 godina.
 
Vrijeme Venerinog prijelaza 1631. predvidio je [[Johannes Kepler]]; njegove je proračune usavršio [[Jeremiah Horrocks]], koji je prijelaz motrio 1639. metodom projekcije, što i danas prakticiraju [[Amaterska astronomija|amateri]]. Prijelazi nisu potpuno vidljivi s cijele Zemlje, tj. prijelaz Venere ne mogu vidjeti promatrači iz onih dijelova Zemlje na kojima je u vrijeme prijelaza noć. Venerin je prijelaz kroz povijest bio popraćen velikom mobilizacijom [[znanstvenik]]a i opreme i organiziranjem ekspedicija i međunarodnih suradnji kako bi se promatrao iz različitih dijelova svijeta. [[Ruđer Bošković]] je za britanski ''Royal Society'' sudjelovao u organiziranju dviju takvih ekspedicija ([[Istanbul]] 1761. i [[Kalifornija]] 1769.). Venerini prijelazi poslužili su za određivanje Sunčeve [[paralaksa|paralakse]], odnosno udaljenosti Zemlje od Sunca (prema metodi [[Edmond Halley|Edmonda HalleyaHalleyja]]), zatim za procjenu Venerina [[promjer]]a, a pri prijelazu 1761. [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] zapazio je Venerinu [[atmosfera|atmosferu]].
 
Prije prvih preciznih [[kronometar (sport)|kronometara]], Venerin prijelaz promatrao se i radi određivanja mjesnoga meridijana ([[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]). Tako je i ekspedicija [[James Cook|Jamesa Cooka]] s pomoću promatranja Venerina prijelaza 1769. precizno odredila položaj [[Tahiti]]ja. <ref> '''Venerin prijelaz (Venerin tranzit)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64250] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>