Hrvati u Slovačkoj: razlika između inačica

1. Hrvatska sela južno od [[Bratislava|Bratislave]] - '''[[Čunovo]]''', '''[[Hrvatski Jandrof]]''' (slovački ''Jarovce'') i '''[[Rosvar]]''' (slovački ''Rusovce''). Do [[1918]]. godine smatrani su sastavnim dijelom gradišćanske skupine, a tada su od nje razdvojeni novom austrijsko-mađarskom granicom. [[1947]]. godine ova tri sela su prešla iz sastava [[Mađarska|Mađarske]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]], da bi se Bratislavi kao pograničnom gradu osigurala strateška zaštita. Kako su povijesno bili okruženi njemačkim i mađarskim selima dugo su očuvali svoju posebnost. Danas su sastavni dio Bratislave, te su širenjem grada i doseljavanjem novog stanovništva izloženi brzoj asimilaciji.

2. Hrvatska sela sjeverno od Bratislave - u 16. stoljeću Hrvati su naselili veliki broj naselja oko grada [[Trnava|Trnave]], ali je u pretežno slovačkom okruženju zbog srodnog jezika i običaja asimilacija bila mnogo brža nego u [[Gradišće|Gradišću]]. Do 20. stoljeća su se održala hrvatska sela '''[[Hrvatski Grob]]''' (slovački ''Chorvatsky Grob'') i '''Šenkvice'''. Zanimljivo je da su stanovnici Šenkvica sve do danas očuvali svijest o mjestu podrijetla, te održavaju veze s [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskom Kostajnicom]], odakle su doselili prije 400 godina.