'''Velikomoravska kneževina''' bila je najsnažnija država [[Zapadni Slaveni|Zapadnih Slavena]]. Nastala je u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] sjedinjavanjem moravskih plemena . Nakon što je [[Franačka država|Franačko carstvo]] uništilo [[Avari|Avarski]] [[kaganat]] u [[Panonija|Panoniji]] došli su i u doticaj s novonastalom kneževinom kojoj su ubrzo nametnuli plaćanje [[danka]], ne stupajući u sukob s njom. Nakon [[Verdunski ugovor|Verdunskog ugovora]] [[814843.]] godine moć Franačke opada, pa će se tako pod vlašću kneza [[Rastislav|Rastislava]] (846. - 870.) kneževina osamostaliti. Ali time nije prestao tuđinski utjecaj na kneževinu, jer kako je kneževina u crkvenoj organizaciji bila pod upravom Salzburške [[nadbiskupija|nadbiskupije]] slani su joj njemački [[misionari]] koji su provodili neizravnu [[germanizacija|germanizaciju]] i sa sobom donosili mnoge druge njemačke [[kolonist|koloniste]]. Najveći teritorijalni opseg imala je u [[9. stoljeće|9. stoljeću]], kada je obuhvaćala prostor uz gornji tok [[Laba|Labe]], [[Odra|Odre]] i uz rijeku [[Morava (Češka)|Moravu]]. Najveće pretenzije na Velikomoravsku kneževinu imali su [[Nijemci]], koji su svoj utjecaj širili putem [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Da bi se odupro ponjemčivanju, velikomoravski knez [[Rastislav]] zamolio je [[bizant]]skog [[car]]a da mu pošalje učitelje koji će propovijedati i pokrštavati na slavenskom jeziku. Bizantski car je poslao braću [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]]. Oni su, prema [[Grčko pismo|grčkom alfabetu]], sastavili [[Glagoljica|glagoljicu]]. Njemački svećenici optužili su ih da šire krivovjerje te su braća pozvana u [[Rim]] na saslušanje, gdje su uspjeli dokazati ispravnost svog učenja. No, Konstantin je uskoro obolio, pa je ostao u rimskom samostanu gdje je uzeo ime Ćiril i uskoro je tamo umro. Nijemci su tada na pobunu potakli Rastislavovog nećaka Svatopluka, koji je uz njihovu pomoć i zavladao Velikom Moravskom kao njemački vazal. Metod je uskoro uhićen i zatočen, ali je oslobođen na intervenciju pape. Nakon ponovnog opravdanja svoga rada, papa je Metodu istodobno odobrio služenje mise na slavenskom i njemačkom jeziku. Kasnije je papa [[Stjepan V., papa|Stjepan V.]], protivnik Bizanta i slavenskog bogoslužja, zabranio uporabu slavenskog jezika u crkvama. Metodovi učenici su zato morali napustiti Veliku Moravsku. Utočište su pronašli u Hrvatskoj, Bugarskoj i Makedoniji. [[Kliment Ohridski]] je sastavio novo pismo, koje je po svome učitelju Ćirilu nazvao [[Ćirilica|ćirilicom]].
Svatopluk je ojačao kneževinu i vlast proširio na Češku i Malu Poljsku, no borba njegovih sinova za vlast je oslabila kneževinu.
Velikomoravsku kneževinu su početkom [[10. stoljeće|10. stoljeća]] uništili [[Mađari]]. Na zapadnim krajevima tog prostora je kasnije nastala [[Češka]].
