Razlika između inačica stranice »Hidrologija«

Obrisana 4 bajta ,  prije 5 godina
m
Ne znam samo što je 'dovoljno na račun' u trećem paragrafu Povijesti. Anyone?
(Sitnice.)
m (Ne znam samo što je 'dovoljno na račun' u trećem paragrafu Povijesti. Anyone?)
[[Datoteka:Land ocean ice cloud 1024.jpg|mini|250px|Voda pokriva 70% Zemljine površine.]]
[[Datoteka:Hidrologija_podjela.png|mini|250px|Podjela hidrologije.]]
'''Hidrologija''' ([[grčki jezik|grčki]]: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o [[voda|vodi]], njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi. OznačavaPodrazumijeva zajedno i [[hidrološki ciklus]] i [[vodna bogatstva]].
 
Djelatna područja hidrologije uključuju [[Oceanologija|oceanologiju]] i [[Hidrologija kopna|hidrologiju kopna]]. Hidrologija kopna se opet dijeli na sljedeće grane: [[Hidrometeorologija|hidrometeorologiju]], [[Potamologija|potamologiju]] ili hidrografiju, [[Limnologija|limnologiju]], [[GlaciologijaHidrogeologija|glaciologijuhidrogeologiju]], tj. kriologiju i [[HidrogeologijaGlaciologija|hidrogeologijuglaciologiju]], tj. kriologiju.
 
== Povijest ==
U pionire moderne hidrološke znanosti ubrajaju se [[Pierre Perrault]], [[Edme Mariotte]] i [[Edmond Halley]]. Mjerenjem oborina i viška vode te određivanjem otjecajnog područja, Perrault je pokazao da je kiša dovoljna na račun toka [[Seine]]. Marriotte je povezao mjerenja brzine i riječnog presjeka da prikupi nanose također u Seini. Halley je pokazao da je isparivanje iz [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] dovoljno na račun otjecanja rijeka koje utječu u more.
 
Napredak u 18. stoljeću postignut je zahvaljujući Bernoullijevom piezometru i [[Bernoullijeva jednadžba|jednadžbi]], [[Pitotova cijev|Pitotovoj cijevi]] i Chezyjevoj formuli. U 19. stoljeću razvija se podzemna hidrologija, uključujućiponajprije [[Darcyjev zakon|Darcyjevim zakonom]], Dupuit—ThiemovuDupuit—Thiemovom formuluformulom istjecanja i Hagen—PoiseuilleovuHagen—Poiseuilleovom jednadžbujednadžbom kapilarnog toka.
 
1922. godine osnovano je Međunarodno hidrološko udruženje ('''IASH''', (''International Association of Scientific Hydrology'').
 
U 20. stoljeću važnost racionalne analize počinjunadmašila mijenjatije empirizam, dok istodobno vladine agencije pokreću vlastite hidrološke istraživačke programe. Od posebne važnosti bili subijahu Shermanov hidrografski uređaj, Hortonova teorija infiltracije i [[akviferni test|Theisova jednadžba]] koja opisuje hidrauliku izvora. Hidrologiji se od 1950. pristupa na većoj teoretskoj bazi omogućenoj ponajprije napretkom u fizikalnom razumijevanju hidroloških procesa i pojavom računala.
 
== Hidrološki ciklus ==
{{glavni|hidrološki ciklus}}
 
Središnja tema hidrologije jest kretanje vode na Zemlji koje se odvija na različite načine i u različitim mjerama. Najjednostavnije objašnjenje jednog hidrološkog ciklusa izgledalo bi ovako: Sunčevo zračenje ''([[insolacija]])'' jedan je od glavnih uzročnika gibanja vode. Zbog tog zračenja, vode isparavaju iz oceana[[ocean]]a, a nakon togazatim [[kondenzacija|kondenziraju]] u oblake. Ti oblaci kreću se iznad kopna i proizvode kišu koja teče niz rijeke natrag u ocean zatvarajući ciklus.
 
== Hidrološka mjerenja ==
=== Uređaji i sustavi korišteni u hidrometriji ===
 
Kretanje vode na [[Zemlja|Zemlji]] može se mjeriti na brojne načine. Ta je informacija jednako važna i za određivanje vodnih bogatstava i za razumijevanje procesa upletenih u [[hidrološki ciklus]]. Hidrolozi koriste sljedeće uređaje kako bi obavili mjerenje određene [[Hidrološka pojava|hidrološke pojave]].:
 
* [[kišomjer]]: kiša i snijeg,
* [[tokomjer]]: [[riječni protok]],
* [[radar]]: svojstva oblaka,
* [[piezometar]]: pritisak i dubina podzemne vode (vidi: [[akviferni test]]),
* [[tensiometar]] i [[vremensko-područni reflektometar]]: [[vlažnost tla]],
* [[umjetni satelit|sateliti]],
* [[disdrometar]]: karakteristike oborina,
* [[omčasti psihrometar]]: vlažnost,
* [[infiltrometar]]: infiltracija,
* [[živin barometar]]: tlak zraka,
* [[barograf]]: tlak zraka na principu [[aneroid]]a.
 
== Hidrološko predviđanje ==
Promatranja hidroloških procesa koriste se u predviđanju budućih kretanja i količina vode.
 
===; Statistička hidrologija ===
 
Analiziranjem [[statistika|statističkih]] svojstava hidroloških zapisa, kao što su oborine ili riječni (pro)tok, hidrolozi mogu procijeniti buduće hidrološke pojave. To ipak pretpostavlja da svojstva procesa ostaju nepromijenjene.
Vidi: [[povratni period]].
 
===; Hidrološko modeliranje ===
 
S razumijevanjem kako promjene u okolini utječu na kretanje vode, hidrolozi mogu također stvoriti modele za predviđanje kako će se te promjene odvijati u budućnosti.
Hidrologija izravno ili neizravno omogućuje sljedeće postupke i predviđanja:
 
* ublažavanje i predviđanje [[poplava]], [[klizište|klizišta]] i rizika od [[suša|suše]],
* dizajniranje shemâ za [[navodnjavanje]] te upravljanje [[poljoprivreda|poljoprivrednom]] proizvodnjom,
* osiguravanje [[pitka voda|pitke vode]],
* dizajniranje [[brana|branâ]] radi [[vodna opskrba|opskrbe vodom]] ili stvaranja [[hidroelektricitet|hidroelektrične struje]],
* dizajniranje [[most]]ova,
* predviđanje [[geomorfologija|geomorfoloških]] promjena poput [[erozija|erozije]] i [[sedimentacija|sedimentacije]],
* određivanje učinaka prirodne i antropogene (ljudski uzrokovane) promjene okoline na [[vodna bogatstva]],
* određivanje rizika zagađenja [[promet]]om,
* uspostavljanje smjernica okolinske politike.
 
=== Primarni hidrološkiHidrološki zadatci ===
 
S obzirom na gore navedene primjene, zadatci postaju razvidni.:
 
;Primarni
 
;Sekundarni
*# Hidrologija pruža podloge za rješavanje [[Hidrotehnika|hidrotehničkih]] problema;
*# Sa stajališta hidrotehnike, naglasak u primjeni hidrologije nalazi se na utvrđivanju [[Vodne količine|vodnih količina]].
 
== Vidi ==