Inačica od 23. prosinca 2014. u 16:35 uredi Splićanin (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 895 edits Sitnice. ← Starija izmjena		Inačica od 24. prosinca 2014. u 00:43 uredi ukloni ovu izmjenu Splićanin (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 895 edits m Ne znam samo što je 'dovoljno na račun' u trećem paragrafu Povijesti. Anyone? Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Land ocean ice cloud 1024.jpg\|mini\|250px\|Voda pokriva 70% Zemljine površine.]] [[Datoteka:Hidrologija_podjela.png\|mini\|250px\|Podjela hidrologije.]] '''Hidrologija''' ([[grčki jezik\|grčki]]: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o [[voda\|vodi]], njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi. ~~Označava~~Podrazumijeva zajedno i [[hidrološki ciklus]] i [[vodna bogatstva]]. Djelatna područja hidrologije uključuju [[Oceanologija\|oceanologiju]] i [[Hidrologija kopna\|hidrologiju kopna]]. Hidrologija kopna se opet dijeli na sljedeće grane: [[Hidrometeorologija\|hidrometeorologiju]], [[Potamologija\|potamologiju]] ili hidrografiju, [[Limnologija\|limnologiju]], [[~~Glaciologija~~Hidrogeologija\|~~glaciologiju~~hidrogeologiju]]~~, tj. kriologiju~~ i [[~~Hidrogeologija~~Glaciologija\|~~hidrogeologiju~~glaciologiju]], tj. kriologiju. == Povijest == Redak 13: U pionire moderne hidrološke znanosti ubrajaju se [[Pierre Perrault]], [[Edme Mariotte]] i [[Edmond Halley]]. Mjerenjem oborina i viška vode te određivanjem otjecajnog područja, Perrault je pokazao da je kiša dovoljna na račun toka [[Seine]]. Marriotte je povezao mjerenja brzine i riječnog presjeka da prikupi nanose također u Seini. Halley je pokazao da je isparivanje iz [[Sredozemno more\|Sredozemnog mora]] dovoljno na račun otjecanja rijeka koje utječu u more. Napredak u 18. stoljeću postignut je zahvaljujući Bernoullijevom piezometru i [[Bernoullijeva jednadžba\|jednadžbi]], [[Pitotova cijev\|Pitotovoj cijevi]] i Chezyjevoj formuli. U 19. stoljeću razvija se podzemna hidrologija, ~~uključujući~~ponajprije [[Darcyjev zakon\|Darcyjevim zakonom]], ~~Dupuit—Thiemovu~~Dupuit—Thiemovom ~~formulu~~formulom istjecanja i ~~Hagen—Poiseuilleovu~~Hagen—Poiseuilleovom ~~jednadžbu~~jednadžbom kapilarnog toka. 1922. godine osnovano je Međunarodno hidrološko udruženje ('''IASH''', (''International Association of Scientific Hydrology''). U 20. stoljeću važnost racionalne analize ~~počinju~~nadmašila ~~mijenjati~~je empirizam, dok istodobno vladine agencije pokreću vlastite hidrološke istraživačke programe. Od posebne važnosti ~~bili su~~bijahu Shermanov hidrografski uređaj, Hortonova teorija infiltracije i [[akviferni test\|Theisova jednadžba]] koja opisuje hidrauliku izvora. Hidrologiji se od 1950. pristupa na većoj teoretskoj bazi omogućenoj ponajprije napretkom u fizikalnom razumijevanju hidroloških procesa i pojavom računala. == Hidrološki ciklus == {{glavni\|hidrološki ciklus}} Središnja tema hidrologije jest kretanje vode na Zemlji koje se odvija na različite načine i u različitim mjerama. Najjednostavnije objašnjenje jednog hidrološkog ciklusa izgledalo bi ovako: Sunčevo zračenje ''([[insolacija]])'' jedan je od glavnih uzročnika gibanja vode. Zbog tog zračenja, vode isparavaju iz ~~oceana~~[[ocean]]a, a ~~nakon toga~~zatim [[kondenzacija\|kondenziraju]] u oblake. Ti oblaci kreću se iznad kopna i proizvode kišu koja teče niz rijeke natrag u ocean zatvarajući ciklus. == Hidrološka mjerenja == Redak 32: === Uređaji i sustavi korišteni u hidrometriji === Kretanje vode na [[Zemlja\|Zemlji]] može se mjeriti na brojne načine. Ta je informacija jednako važna i za određivanje vodnih bogatstava i za razumijevanje procesa upletenih u [[hidrološki ciklus]]. Hidrolozi koriste sljedeće uređaje kako bi obavili mjerenje određene ~~[[Hidrološka pojava\|~~hidrološke pojave~~]].~~: * [[kišomjer]]: kiša i snijeg, * [[tokomjer]]: [[riječni protok]], * [[radar]]: svojstva oblaka, * [[piezometar]]: pritisak i dubina podzemne vode (vidi: [[akviferni test]]), * [[tensiometar]] i [[vremensko-područni reflektometar]]: [[vlažnost tla]], * [[umjetni satelit\|sateliti]], * [[disdrometar]]: karakteristike oborina, * [[omčasti psihrometar]]: vlažnost, * [[infiltrometar]]: infiltracija, * [[živin barometar]]: tlak zraka, * [[barograf]]: tlak zraka na principu [[aneroid]]a. == Hidrološko predviđanje == Redak 50: Promatranja hidroloških procesa koriste se u predviđanju budućih kretanja i količina vode. ~~===~~; Statistička hidrologija ~~===~~ Analiziranjem [[statistika\|statističkih]] svojstava hidroloških zapisa, kao što su oborine ili riječni (pro)tok, hidrolozi mogu procijeniti buduće hidrološke pojave. To ipak pretpostavlja da svojstva procesa ostaju nepromijenjene. Redak 56: Vidi: [[povratni period]]. ~~===~~; Hidrološko modeliranje ~~===~~ S razumijevanjem kako promjene u okolini utječu na kretanje vode, hidrolozi mogu također stvoriti modele za predviđanje kako će se te promjene odvijati u budućnosti. Redak 70: Hidrologija izravno ili neizravno omogućuje sljedeće postupke i predviđanja: * ublažavanje i predviđanje [[poplava]], [[klizište\|klizišta]] i rizika od [[suša\|suše]], * dizajniranje shemâ za [[navodnjavanje]] te upravljanje [[poljoprivreda\|poljoprivrednom]] proizvodnjom, * osiguravanje [[pitka voda\|pitke vode]], * dizajniranje [[brana\|branâ]] radi [[vodna opskrba\|opskrbe vodom]] ili stvaranja [[hidroelektricitet\|hidroelektrične struje]], * dizajniranje [[most]]ova, * predviđanje [[geomorfologija\|geomorfoloških]] promjena poput [[erozija\|erozije]] i [[sedimentacija\|sedimentacije]], * određivanje učinaka prirodne i antropogene (ljudski uzrokovane) promjene okoline na [[vodna bogatstva]], * određivanje rizika zagađenja [[promet]]om, * uspostavljanje smjernica okolinske politike. === ~~Primarni hidrološki~~Hidrološki zadatci === S obzirom na gore navedene primjene, zadatci postaju razvidni.: ;Primarni Redak 89: ;Sekundarni # Hidrologija pruža podloge za rješavanje [[Hidrotehnika\|hidrotehničkih]] problema; # Sa stajališta hidrotehnike, naglasak u primjeni hidrologije nalazi se na utvrđivanju [[Vodne količine\|vodnih količina]]. == Vidi ==

Hidrologija: razlika između inačica