Vladimir Anić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Flopy (razgovor | doprinosi)
m uklonjena promjena suradnika 167.220.196.108 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Nesmir Kudilovic
Redak 19:
Dana 30. studenoga 2000. godine u Zagrebu nakon duge i zloćudne bolesti kojoj se do zadnjih dana hrabro othrvavao dr. Vladimir Anić je preminuo. Iza sebe je ostavio bogat i raznovrstan opus, ali i dosta nedovršenih projekata.
 
AnićeveOstavio je i radove sukoje uje hrvatskojznanstvena zajednica iskritizirala i znanstvenojkoji zajednicinisu najvišeizdržali kritiziraliznanstvenu puristikritiku. Primjer je ''Veliki rječnik hrvatskoga jezika'', kojeg su kritičari oštro napali zbog navodnogzbog nepoštivanja hrvatskih standardnojezičnih norma i funkcionalnih stilova hrvatskoga jezika; tom radu su osporavaliosporeni pojedinepojedini leksičkeleksički odsječkeodsječci; (strukovno i znanstveno nazivlje; Pelz, Sever, Brezimšćak) te i samusama leksikografskuleksikografska koncepcijukoncepcija toga rječnika (Tafra, Bašić); zamjerali su mu dapolitički je politički ideologiziran, osobito po tome što je kao rječničar preuzeo prosuđivati zašto je neka riječ ponovo postala oživljenom.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/24176 Jezik vol. 52, br.1/2005.] Nataša Bašić: Jezična politika kao razgradnja hrvatskih jezičnih norma </ref> Kritike purista su išle dotle da je ravnateljica hrvatskog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao i sami djelatnici tog instituta, ocijenili taj rječnik kao pogubnim za hrvatski jezik.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dunja-brozovicroncevic-pogubne-posljedice-za-hrvatski-jezik/238265.aspx Index] Dunja Brozović-Rončević: Pogubne posljedice za hrvatski jezik, 8. prosinca 2004., pristupljeno 27. studenoga 2010. </ref> Po njima, propustiPropusti u leksikografskim postupcima u tom radu, kojim se navodno razgrađuje hrvatska jezična norma idu dotle da se sustavom odrednica i definicija hrvatski baštinjeni leksik diskvalificira, a s druge se strane pomoću odrednica razgovornoga, ekspresivnoga ili knjiškoga stila uvode riječi koje pripadaju srpskomu standardnomu jeziku.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=24176 Jezik vol. 52, br.1/2005.] Nataša Bašić: Jezična politika kao razgradnja hrvatskih jezičnih norma (sažetak)</ref>
== Kritike ==
Anićeve radove su u hrvatskoj znanstvenoj zajednici najviše kritizirali puristi. Primjer je ''Veliki rječnik hrvatskoga jezika'', kojeg su kritičari oštro napali zbog navodnog nepoštivanja hrvatskih standardnojezičnih norma i funkcionalnih stilova hrvatskoga jezika; tom radu su osporavali pojedine leksičke odsječke; (strukovno i znanstveno nazivlje; Pelz, Sever, Brezimšćak) te i samu leksikografsku koncepciju toga rječnika (Tafra, Bašić); zamjerali su mu da je politički ideologiziran, osobito po tome što je kao rječničar preuzeo prosuđivati zašto je neka riječ ponovo postala oživljenom.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/24176 Jezik vol. 52, br.1/2005.] Nataša Bašić: Jezična politika kao razgradnja hrvatskih jezičnih norma </ref> Kritike purista su išle dotle da je ravnateljica hrvatskog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao i sami djelatnici tog instituta, ocijenili taj rječnik kao pogubnim za hrvatski jezik.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dunja-brozovicroncevic-pogubne-posljedice-za-hrvatski-jezik/238265.aspx Index] Dunja Brozović-Rončević: Pogubne posljedice za hrvatski jezik, 8. prosinca 2004., pristupljeno 27. studenoga 2010. </ref> Po njima, propusti u leksikografskim postupcima u tom radu, kojim se navodno razgrađuje hrvatska jezična norma idu dotle da se sustavom odrednica i definicija hrvatski baštinjeni leksik diskvalificira, a s druge se strane pomoću odrednica razgovornoga, ekspresivnoga ili knjiškoga stila uvode riječi koje pripadaju srpskomu standardnomu jeziku.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=24176 Jezik vol. 52, br.1/2005.] Nataša Bašić: Jezična politika kao razgradnja hrvatskih jezičnih norma (sažetak)</ref>
 
== Ocjene ==