Inačica od 24. prosinca 2014. u 15:37 uredi 95.156.147.252 (razgovor) →‎Kulturni procvat ← Starija izmjena		Inačica od 26. prosinca 2014. u 00:57 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits m uklonjena promjena suradnika 95.156.147.252 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Krassotkin Novija izmjena →
Redak 242: Narodna i tradicionalna muzika, te folklor obojen raznim etno-motivima balkanske i orjentalne muzike čine bosansku muzičku scenu još raznovrsnijom i unikatnijom. Prvu ligu pjevača narodne i tzv. novokomponovane muzike činili su: [[Halid Bešlić]], [[Halid Muslimović]], [[Haris Džinović]], [[Hanka Paldum]], [[Šemsa Suljaković]], Fahreta Jahić alias [[Lepa Brena]], [[Ferid Avdić]] i drugi, koji uživaju u velikoj popularnosti, ne samo kod nas, nego i u svim zemljama regije. Veliki pjesnički opus duhovnih pjesama stvorio je [[Nikola Šop]], kao i pripovjedac [[Novak Simić]], ia od islamskih Hrvata [[Mak Dizdar]], te sredinom stoljeca [[Skender Kulenović]] pa u novije vrijeme [[Meša Selimović]] ([[Derviš i smrt]]), [[Derviš Sušić]], a među srpskim piscima iza II. svjetskog rata najčitaniji je bio [[Branko Ćopić]]. Svi su ovi književnici, na neki način, stvarali su sjeni gotovo državnog književnika druge Jugoslavije, bosanskog Hrvata po rođenju i odgoju, a posebice po životnom, utilitarističkom uvjerenju srpskog književnika, nobelovca [[Ivo Andrić\|Ive Andrića]]. Njegova Nobelova nagrada za književnost [[1961]]. godine je nagrada za "cjelokupan književni opus o povijesti jednog naroda". Vrhunac tog rada je bio roman [[Na Drini ćuprija]]. [[Radiotelevizija Sarajevo\|Radio Sarajevo]] je počeo emitirati u travnju 1945., ali tek 1954., odnosno 1955. godine, priprema samostalne informativne emisije (Dnevnik), odnosno glavne vijesti u 22 sata kad pritisak iz Beograda nešto popušta. Televizija Sarajevo počela je s radom tek u lipnju 1961. godine kao peti TV centar u tadašnjoj Jugoslaviji, kad, je samo 5 % njenog pučanstva moglo pratiti te emisije. Tek 1967. godine mogao je taj TV centar uvesti emisiju 7 dana i početi pratiti zbivanja u svojoj republici, a u doba popuštanja liberalizacije oko [[hrvatsko proljeće\|hrvatskog proljeća]] 1971. uvodi i vlastiti Dnevnik. Od novina, najčitanije je bilo [[Oslobođenje (novine)\|Oslobođenje]]. Dok je Zagrebom i Beogradom harao [[novi val]], u Sarajevu se pojavljuje [[novi primitivizam]], čiji je nusprodukt osim bendova, popularna [[Top lista nadrealista]].

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina: razlika između inačica