|
== Embriologija ==
#[[zona pellucida]]
#[[zametni listići]]
#[[ektoderm]]
#[[mezoderm]]
#[[endoderm]]
#[[humana embriogeneza]]
#[[unutarnja stanična masa]]
#[[fetalni krvotok]]
== Neonatologija ==
#[[primarna struktura proteina]]
[[datoteka:JazlynRoseVernixByPhilKonstantin.jpg|thumb|novorođenče sa sirastim mazom na dijelovima kože]]
'''Fetal krvotok''' je [[krvožilni sustav]] čovječjeg [[plod]]a, koji često obuhvaća cijeli fetoplacentarni krvotok koji uključuje [[pupčana vrpca|pupčanu vrpcu]] i krvne žile unutar [[posteljica|posteljice]] koje nose fetalnu krv.
'''Sirasti maz''' (lat. ''vernix caseosa'') je sirasta bijela tvar koja prekriva [[koža|kožu]] ploda tijekom posljednjeg tromjesečja trudnoće. Počinje se razvijati na djetetu u maternicu otprlike u 18. tjednu [[trudnoća|trudnoće]]. Prema dosadašnjim saznanjima, proizvodnja ove tvari karakteristična je isključivo za čovjeka.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2763724/%20 www.ncbi.nlm.nih.gov]</ref>
== Karakteristike ==
Fetalni krvotok funkcionira znatno drukčije nego krvotok rođenog čovjeka, uglavnom zbog toga što [[pluća]] ploda ne funkcioniraju: [[plod]] dobiva [[kisik]] i hranjive tvari od majke kroz [[posteljica|posteljicu]] i [[pupčana vrpca|pupčanu vrpcu]].<ref name="Whitaker">{{cite book |last=Whitaker |first=Kent |chapter=Fetal Circulation |chapterurl=http://books.google.com/books?id=R3WK8XyAHYgC&pg=PA18 |title=Comprehensive Perinatal and Pediatric Respiratory Care |publisher=Delmar Thomson Learning |year=2001 |isbn=978-0-7668-1373-1 |pages=18–20}}</ref>
=== PlacentarnaKemijski ulogasastav ===
Sirasti maz ima vrlo promjenljiv kemijski sastav, ali je prije svega sastavljen od [[sebum]]a (loja), odumrlih stanica plodove kože i [[lanugo-dlačice|lanugo dlačica]].<ref name = Schachner2003>{{cite book |first1=Lawrence A. |last1=Schachner |first2=Ronald C. |last2=Hansen |title=Pediatric dermatology |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2003 |isbn=978-0-323-02611-6 |pages=206–7}}</ref> 81% kemijskog sastava čini voda, 9% [[lipidi]], a 10% [[bjelančevine]]<ref>Hoeger PH, Schreiner V, Klaassen IA, Enzmann CC, Friedrichs K, Bleck O. Epidermal Barrier lipids in human vernix caseosa: Corresponding ceramide pattern in vernix and fetal skin. Br J Dermatol. 2002;146:194–201.</ref>. Sirasti maz kod u normalno vrijeme rođene djece ima više [[skvalen]]a izlučenog iz žlijezda lojnica nego kod prerano rođene djece.<ref name = Schachner2003/> U sirastom mazu se također nalaze [[keramidi]] iz rožnatog sloja kože, kolesterol, slobodne masne kiseline, fosfolipidi i brojni stanični elementi.
[[Fetalni hemoglobin]] ima veći afinitet prema kisiku nego adultni [[hemoglobin]], što omogućuje difuziju kisika iz majčina krvožilnog sustava do ploda. Krvožilni sustav majke nije izravno povezan s plodom, tako da [[posteljica]] funkcionira kao dišno središte ploda, kao i mjesto filtracije plazmatskih hranjivih i otpadnih tvari. Voda, glukoza, aminokiseline, vitamini i neorganske soli slobodno difundiraju kroz posteljicu zajedno s kisikom. [[Pupčana arterija|Pupčane arterije]] nose krv do posteljice, koja ju upija kao spužva. Kisik odlazi iz posteljice do [[korionske resice|korionskih resica]], alveolastih struktura, odakle dolazi do [[pupčana vena|pupčane vene]].
=== KrvotokFizikalna svojstva ===
Sirasti maz je ravnomjerno raspoređen. Kritična površinska napetost mu je 39 din/cm.<ref>{{cite journal|last=Youssef|first=W|author2=Wickett, RR |author3=Hoath, SB |title=Surface free energy characterization of vernix caseosa. Potential role in waterproofing the newborn infant.|journal=Skin research and technology : official journal of International Society for Bioengineering and the Skin (ISBS) [and] International Society for Digital Imaging of Skin (ISDIS) [and] International Society for Skin Imaging (ISSI)|date=Feb 2001|volume=7|issue=1|pages=10–7|pmid=11301635|accessdate=2 January 2013|doi=10.1034/j.1600-0846.2001.007001010.x}}</ref> Unatoč visokom sadržaju vode, sirasti maz je nepolaran. Ove značajke ukazuju na hidroizolacijsku funkciju, čime se sprječava gubitak topline nakon rođenja.<ref name=nskin/> Iako sadrži čak 81% vode, jako je viskozan. U normalnim uvjetima je bijele boje, ali se ponekad zbog različitih intrauterinih problema može promijeniti. Kod [[hemolitička bolest novorođenčadi|hemolitičke bolesti novorođenčadi]] sirasti maz je zlatnožute boje, a kod fetalnog distresa je obojen žučnim pigmentima koji se javljaju u [[mekonij]]u.
Krv iz [[posteljica|posteljice]] je nošena do [[plod]]a [[pupčana vena|pupčanom venom]]. Manje od trećine krvi ide u ''[[ductus venosus]]'' te odlazi do [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]],<ref>{{cite pmid|10649170}}</ref> dok ostatak odlazi u [[jetra|jetru]]. Ogranak [[pupčana vena|pupčane vene]] koji opskrbljuje desni režanj jetre najprije se udružuje s [[portalna vena|portalnom venom]]. Krv potom odlazi u [[desna pretklijetka|desnu pretklijetku]] [[srce|srca]]. Kod ploda postoji otvor između desne i lijeve pretklijetke ([[ovalni procjep]] ''foramen ovale''), te većina krvi protječe kroz njega izravno u lijevu pretklijetku iz desne pretklijetke, tako zaobilazeći [plućni krvotok]]. Tok krvi se nastavlja prema lijevoj klijetki, odakle se krv pumpa kroz [[aorta|aortu]] u tijelo. Nešto krvi ide kroz [[nutarnja bočna arterija|nutarnju bočnu arteriju]] do [[pupčana arterija|pupčanih arterija]] i ponovno ide u [[posteljica|posteljicu]], preko koje [[ugljikov dioksid]] i druge otpadne tvari iz ploda ulaze u majčin krvotok.<ref name="Whitaker"/>
=== Biološka svojstva===
Some of the [[blood]] entering the right atrium does not pass directly to the [[left atrium]] through the ''[[foramen ovale (heart)|foramen ovale]]'', but enters the [[right ventricle]] and is pumped into the [[pulmonary artery]]. In the fetus, there is a special connection between the [[pulmonary artery]] and the [[aorta]], called the ''[[ductus arteriosus]]'', which directs most of this blood away from the lungs (which are not being used for [[respiration (physiology)|respiration]] at this point as the [[fetus]] is suspended in [[amniotic fluid]]).<ref name="Whitaker"/>
Vernix caseosa pruža plodu električnu izolaciju, koja je vjerojatno važan aspekt u razvoju fetalne anatomije.<ref name=nskin/> Ranija znanstvena istraživanja ukazivala su na povećan gubitak topline kod novorođene djece kod koje je sirasti maz uklonjen s kože ubrzo nakon rođenja;<ref name="pmid18878967">{{cite journal|last=Saunders|first=Colman|title=The vernix caseosa and subnormal temperature in premature infants.|journal=The Journal of obstetrics and gynaecology of the British Empire|date=1 August 1948|volume=55|issue=4|pages=442–444|doi=10.1111/j.1471-0528.1948.tb07409.x|pmid=18878967}}</ref> ali novija izvješća potvrđuju da pranje površine kože nakon rođenja smanjuje gubitak vode isparavanjem u usporedbi s površinom novorođenom djecom kod koje je sirasti maz ostavljen ''in situ''.<ref>Riesenfeld B, Stromberg B, Sedin G. The influence of vernix caseosa on water transport through semipermeable membranes and the skin of full-term infants. Neonatal Physiological Measurements: Proceedings of the Second International Conference on Fetal and Neonatal Physiological Measurements, 1984:3–6.</ref> Sirasti maz je hidrofoban.
==Blood pressureIzlučivanje ==
Loj u sirastom mazu je proizveden u maternici u 20. tjednu trudnoće, a izlučuju ga [[žlijezde lojnice]] fetusa. Maz se prije svega javlja kod na vrijeme rođene djece, dok prerano i prekasno rođenim bebama najčešće nedostaje.<ref name = Schachner2003/>
It is the fetal heart and not the mother's heart that builds up the fetal blood pressure to drive its blood through the fetal circulation.
Ako se kod djece rođene nakon više od 42 tjedna trudnoće pojavi [[deskvamacija]] (ljuštenje kože), vjeruje se da zbog toga dolazi zbog nedostatka sirastog maza.
== Uloga ==
Intracardiac pressure remains identical between the right and left ventricles of the human fetus.<ref>{{cite journal|last=Johnson|first=P.|coauthors=D.J., Maxwell, M.J. Tynan, L.D. Allan|title=Dr.|journal=Heart|year=2000|volume=84|issue=1|pages=59–63|doi=10.1136/heart.84.1.59|url=http://heart.bmj.com/content/84/1/59.full|accessdate=09/04/12}}</ref>
Smatra se da vernix caseosa ima velik broj funkcija, uključujući vlaženje dječje kože i olakšan prolazak kroz [[Vagina|porođajni kanal]].Služi za očuvanje topline i za zaštitu osjetljive kože novorođenčeta od štetnih okolinskih djelovanja. Vjeruje se i da ima antibakterijsko djelovanje;<ref name=nskin /> iako je malo dokaza koji mogu potkrijepiti ta mišljenja o kemijskoj ulozi sirastog maza u zaštiti od infekcija, može stvoriti fizičku barijeru prolasku bakterija.<ref name = Schachner2003/>
The blood pressure in the fetal aorta is approximately 30 mmHg at 20 weeks of gestation, and increases to ca 45 mmHg at 40 weeks of gestation.<ref name=Struijk>{{cite journal |pages=673–81 |doi=10.1002/uog.6137 |title=Blood pressure estimation in the human fetal descending aorta |year=2008 |last1=Struijk |first1=P. C. |last2=Mathews |first2=V. J. |last3=Loupas |first3=T. |last4=Stewart |first4=P. A. |last5=Clark |first5=E. B. |last6=Steegers |first6=E. A. P. |last7=Wladimiroff |first7=J. W. |journal=Ultrasound in Obstetrics and Gynecology |volume=32 |issue=5 |pmid=18816497}}</ref> The fetal [[pulse pressure]] is ca 20 mmHg at 20 weeks of gestation, increasing to ca 30 mmHg at 40 weeks of gestation.<ref name=Struijk/>
The blood pressure decreases when passing through the placenta. In the [[arteria umbilicalis]], it is ca 50 mmHg. It falls to 30 mmHg in the capillaries in the villi. Subsequently, the pressure is 20 mm Hg in the umbilical vein, returning to the heart.<ref>{{cite web |url=http://www.embryology.ch/anglais/fplacenta/circulplac01.html |title=Fetal and maternal blood circulation systems |publisher=Swiss Virtual Campus |accessdate=June 29, 2011}}</ref>
==Flow==
The blood flow through the umbilical cord is approximately 35 mL/min at 20 weeks, and 240 mL/min at 40 [[weeks of gestation]].<ref name=kiserud2004>{{cite journal |doi=10.1002/pd.1062 |title=The fetal circulation |year=2004 |last1=Kiserud |first1=Torvid |last2=Acharya |first2=Ganesh |journal=Prenatal Diagnosis |volume=24 |issue=13 |pages=1049–59 |pmid=15614842}}</ref> Adapted to the weight of the fetus, this corresponds to 115 mL/min/kg at 20 weeks and 64 mL/min/kg at 40 weeks.<ref name=kiserud2004/> It corresponds to 17% of the [[combined cardiac output]] of the fetus at 10 weeks, and 33% at 20 weeks of gestation.<ref name=kiserud2004/>
[[Endothelin]] and [[prostanoid]]s cause [[vasoconstriction]] in placental arteries, while [[nitric oxide]] causes [[vasodilation]].<ref name=kiserud2004/> On the other hand, there is no neural vascular regulation, and catecholamines have only little effect.<ref name=kiserud2004/>
==Monitoring==
{{Further|Prenatal heartbeat}}
[[File:8w3d with umbilical cord.gif|thumb|170px|The dynamics of the fetal circulation can be visualized by [[obstetric ultrasonography]], such as on this embryo of 8 weeks.]]
The fetal [[heart rate]] can be monitored by [[cardiotocography]], which includes registering heart contractions by [[doppler ultrasonography]]. Also, [[obstetric ultrasonography]] using doppler technique on key vessels such as the [[umbilical artery]] can detect abnormal flow.
==At birth==
At birth, when the infant breathes for the first time, there is a decrease in the resistance in the pulmonary vasculature, which causes the pressure in the left atrium to increase relative to the pressure in the right atrium. This leads to the closure of the [[Foramen ovale (heart)|foramen ovale]], which is then referred to as the [[fossa ovalis (heart)|fossa ovalis]]. Additionally, the increase in the concentration of oxygen in the blood leads to a decrease in [[prostaglandins]], causing closure of the [[ductus arteriosus]]. These closures prevent blood from bypassing pulmonary circulation, and therefore allow the neonate's blood to become oxygenated in the newly operational lungs.<ref>
{{Cite book
| last1 = Le | first1 = Tao
| first2 = Vikas | last2 = Bhushan
| first3 = Neil | last3 = Vasan
| title = First Aid for the USMLE Step 1: 2010 20th Anniversary Edition
| location = USA
| publisher = McGraw-Hill
| year= 2010
| page = 123
| isbn = 978-0-07-163340-6 }}
</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:neonatologija]]
[[Category:Embryology]]
| 