Jupiter: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Jupiter
nadopunio Jupiter
Redak 49:
 
[[datoteka:Jupiterova atmosfera 2.png|mini|desno|300px|Brzina [[vjetar|vjetra]] u Jupiterovoj atmosferi ovisno o [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] (jovigrafske širine).]]
 
[[datoteka:Jupiter.Aurora.HST.UV.jpg|mini|desno|300px|[[Polarna svjetlost]] na Jupiteru. Tri svijetle točke su stvorene cijevima [[Magnetski tok|magnetskog toka]] koje su povezane sa [[Galilejanski mjeseci|Galilejanskim satelima]]: [[Ija (mjesec)|Io]] (na lijevoj strani), [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]] (na dnu) i [[Europa (mjesec)|Europa]] (isto na dnu).]]
 
'''Jupiter''' je [[planet]] s najvećim [[promjer]]om i najvećom [[masa|masom]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]], peti po udaljenosti od [[Sunce|Sunca]] (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna [[kilometar]]a); jednom obiđe Sunce za 11,862 [[godina]]. [[Masa]] mu je 318,4 puta veća od Zemljine, a [[gustoća]] mu je samo oko 1/4 gustoće Zemlje. Velik dio [[volumen]]a tvori [[vodik]], koji zbog velike mase i [[gravitacija|gravitacije]] Jupiter nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,6 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim planetima. Prema [[astronomija|astronomskim]] ispitivanjima, podatcima te prema teorijskoj obradbi, Jupiter se sastoji od razmjerno malene [[silikati|silikatne]] jezgre, okružene dvama slojevima tekućega vodika; donji sloj, pod većim [[tlak]]om, ima metalna svojstva, to jest vodikovi su [[elektron]]i u slabo vezanom ili u slobodnom stanju; gornji je sloj tekući vodik u [[molekula|molekularnom]] stanju (H<sub>2</sub>). Iznad površine nalazi se [[atmosfera]] debljine oko 1000 km (1/70 polumjera planeta). U atmosferi je utvrđena prisutnost vodika, [[metan]]a, [[helij]]a, [[amonijak]]a, amonijeva hidrosulfida i smrznute vode. Pretpostavlja se da postoje i drugi spojevi ([[vodikov sulfid]], različiti [[Organska kemija|organski spojevi]], kompleksni anorganski [[polimer]]i).
Line 81 ⟶ 83:
 
Četvrtu okolnost čine niske temperature. Pri niskim temperaturama energija se prenosi veoma sporo, bilo da se prenosi zračenjem ili [[Kondukcija topline|vođenjem]]. Dijelovi atmosfere sporo se hlade i sporo zagrijavaju. U zoni zrak se diže i hladi, a zatim ispunjava područje nižeg tlaka, to jest ponire u područje pojasa. Okomito atmosfersko kruženje odvija se u ravnini [[meridijan]]a, pa dolazi do skretanja zračnih masa. Kada vjetar skrene u smjer paralele, skretanje prestaje, jer Coriolisova sila ne djeluje na tijela koja se gibaju po paralelama vodoravno (Coriolisova sila je inercijska sila koja se javlja u sustavu kada pokretno tijelo mijenja udaljenost od osi vrtnje). Sjeverna granica zone pokazuje strujanje u smjeru vrtnje (rotacije), a južna suprotno; na južnoj je polutki sve obratno.
 
==== Velika crvena pjega ====
Pri dodiru slojeva koji se gibaju suprotnim smjerovima dolazi do [[Turbulencija|vrtložnog gibanja]], javljaju se valovi i pjege, u kojima se odvija [[ciklona|ciklonalno]] i [[anticiklona|anticiklonalno]] gibanje. Jedna takva pjega je i [[Velika crvena pjega]], kojoj je veličina 15 000 x 15 000 [[km]]. Ona je preživjela više stoljeća. Period njezina obrtanja iznosi 6 dana. Jedna manja pjega koja znade proći u blizini Velike crvene pjege viđa se 40 godina. Mnogobrojni ovalni vrtlozi i valovi dugotrajnog su obilježja zato što plove u jednoličnom sredstvu, u kojemu se [[Kondukcija topline|toplina sporo prenosi]] s jednog mjesta na drugo.
 
==== Ionosfera ====
[[Vjetar]] se u [[ekvator]]skoj zoni kreće s najvećom brzinom, većom od 100 [[Metar u sekundi|m/s]]; naravno, to je [[brzina]] mjerena u odnosu na brzinu vrtnje. Iznad oblaka neposredno se nastavlja [[ionosfera]]. Ona se pruža daleko u prostor i obuhvaćena je [[magnetosfera|magnetosferom]], područjem sa svojstvenim oblikom [[magnetsko polje|magnetskog polja]]. Koncentracija [[elektron]]a u ionosferi iznosi najviše od 10<sup>5</sup> do 10<sup>6</sup> [[ion]]/[[Četvorni metar|cm<sub>3</sub>]], u predjelu prvih 3 000 km iznad oblačnog sloja. [[Temperatura]] ovdje premašuje 1 000 [[Kelvin|K]].
 
[[datoteka:Jupiterov presjek 1.png|mini|720px|center| Građa Jupitera.]]
 
=== Svojstva unutrašnjosti planeta ===