Dojka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 35:
Grananje epitelnih tračaka, koji predstavljaju buduće mliječne kanaliće, nastavlja se i nakon rođenja. Kod muškaraca, grananje prestane prije puberteta, pa mliječna žlijezda ostane nerazvijena.
Kod žene se, u doba puberteta, dioba epitelnih tračaka nastavlja, uz istodobno gomilanje masnog tkiva. Konačno razgranjenje i formiranje žljezdanih dijelova i njihova diferencijacija u smjeru sekrecije, završava za vrijeme trudnoće, a u starosti nastupa senilna involucija <ref>http://rakdojke.kbsplit.hr/slike/slika4.jpg (slika 4) </ref><ref>http://rakdojke.kbsplit.hr/slike/slika5.jpg (slika 5)</ref> (4-7).
== Anatomija i histologija dojke ==
Line 57 ⟶ 55:
Dojku inerviraju međurebreni živci (''nn. intercostales'', II do VI). Gornji dio dojke inerviraju i ogranci supraklavikularnih živaca koji pripadaju vratnom spletu. U korijumu i potkožju dojke nalaze se Vater-Pacinijeva i Meissnerova osjetna tjelešca (8).
== Fiziologija dojke ==
Line 73 ⟶ 70:
[[Mlijeko]] se neprekidno luči u alveole mliječnih žlijezda, a u kanaliće, tj. do dojenčeta, dolazi kombiniranim, neurogenim i hormonskim podražajem [[oksitocin]]om.
Oksitocin se luči istovremeno s prolaktinom, prijenosom impulsa somatičnim živcima kroz [[Kralježnična moždina|leđnu moždinu]], u hipotalamus. Preko krvi dolazi u dojku i izaziva kontrakciju mioepitelnih stanica koje okružuju alveole, što dovodi do istiskivanja mlijeka u kanaliće. Ovaj proces započinje pola do jedne minute nakon što dijete počne sisati, a nastaje u obje dojke. Često je kao stimulacija dovoljno samo tetošenje djeteta ili dječji plač. Nasuprot ovome inhibicija lučenja oksitocina nastaje zbog mnogih psihogenih faktora, kao i generalizirane simpatičke stimulacije. Stoga je važno da [[majka]] ima nesmetan [[puerperij]] da bi dojila [[dijete]] (12, 15).
== Bolesti dojke ==
Line 93 ⟶ 89:
5. Displazije. Najčešća i najvažnija je fibrocistična bolest dojke. To je najčešća bolest dojke uopće i najčešći povod javljanju liječniku radi pregleda dojke, a navodi se i kao predisponirajući čimbenik raka dojke. Radi se o bujanju vezivnog tkiva (fibroza) ili stanica mliječne žlijezde (epitelijalna hiperplazija) ili o stvaranju cističnih formacija ili o kombinacijama navedenih pojava. <ref>http://rakdojke.kbsplit.hr/slike/slika13.jpg (slika 13)</ref> Riječ je o promjenama uzrokovanim hormonalnim utjecajima (estrogen, progesteron, prolaktin) (16, 17).
=== Tumorske bolesti dojke ===
Line 100 ⟶ 95:
2. Zloćudni tumori ([[rak dojke]]).
<gallery>
Line 114 ⟶ 108:
== Izvori ==
{{Izvori|
* http://rakdojke.kbsplit.hr/dojka.htm Prof. dr. sc. Deni Karelović, s [[Razgovor:Dojka|dopusnicom]] (preuzeto 9. rujna 2012.)
Line 129 ⟶ 123:
{{anatomija}}
{{Upozorenje-medicina}}
| |||