Kler: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ne nedostaju izvori, a sadržaj nije mijenjan... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Kler
Riječ ''kler'' u Bibliji označava božju baštinu, izabrani (izraelski) narod. U [[grčki|grčkom]] riječ ''hleros'' ({{jezik|grč|κλήρος}}) znači „ždrijeb”, odnosno ždrijebom određenu stvar ili osobu (javni dužnosnici u grčkim demokracijama birani su ždrijebom).{{pojasniti|ne slaže se s izvorom}} Otuda nastaje [[latinski|kasnolatinska]] riječ ''clerus'',{{pojasniti|ne slaže se s izvorom}} dok u [[staroslavenski jezik|staroslavenskom jeziku]] riječ ''kliros'' označava zajednicu svećenika. U ranokršćansko doba izraz ''kler'' označavao je čitavu zajednicu (općinu) vjernika. Svaka takva zajednica nazivala se [[crkva]]. Postepeno, stvaranjem čvrste crkvene hijerarhije (pokornost [[biskup]]u koji vodi zajednicu kao što [[monarh]] vodi državu) i stvaranjem ideje „jedne Crkve”, pojam ''kler'' suzuje se na tzv. ''duhovni stalež'', svećenike (i one koje se pripremaju za svećenike) te redovnike i redovnice.
Član klera označuje se pojmom '''''klerik'''''. Nasuprot klericima, svi ostali vjernici označuju se imenom ''[[laik]]'' ili ''puk''. Laik postaje klerikom kad primi prvu [[tonzura|tonzuru]]. Klerici su u [[katolička crkva|katoličkoj crkvi]] podijeljeni u niže i više redove, a najviši red je [[episkopat]]. Svi klerici moraju biti ''inkardinirani'' (doslovno: „ustožereni”, tj. „moraju pripadati”) u [[dijeceza|dijecezi]] ili [[red]]u. [[Kanonsko pravo]] određuje klericima razne dužnosti i prava. Politička i društvena koncepcija koja značaj klera proširuje i na svjetovno područje naziva se [[klerikalizam]].
|