Ivan Aralica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Djela: Djelo.
m Djelo.
Redak 14:
}}
 
'''Ivan Aralica''' ([[Puljani]] na planini [[Promina|Promini]] u [[Zagora|Zagori]], [[10. rujna]] [[1930]].<ref>[http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/mesic-nas-je-unazadio-jefitnim-komunizmom?onepage=1 Globus: 'Mesić nas je unazadio jeftinim komunizmom'], pristupljeno 12. travnja 2012.</ref>), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[književnik]]. Jedan od dominantnih hrvatskih narativnih prozaika druge polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]].
 
== Životopis ==
Nakon školovanja na Učiteljskoj školi (Preparandija) u [[Knin]]u [[1953]]. godine, učiteljevao je u selima Dalmatinske zagore. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u [[Zadar|Zadru]] [[1961]]. godine te radio kao upravitelj, ravnatelj i od [[1971]]. godine kao profesor srednjih škola u Zadru.<ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/ivan_aralica_biografija HAZU: akademik Ivan Aralica, književnik], pristupljeno 12. travnja 2012.</ref> Politički je angažiran potkraj [[1960-ih]] i početkom [[1970-ih]] godina u ostvarenju [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]] (što je praćeno političkim progonimima i socijalnom stigmatizacijom). Početkom [[1990-ih]] uključuje se u politiku kao član [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]]. Godine [[1993]]. postaje zastupnik te potpredsjednik [[Hrvatski sabor|Županijskog doma Sabora]], što ostaje sve do njegova raspuštanja [[2000.]] godine. Bio je član Zakladne uprave [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta|Zaklade hrvatskog državnog zavjeta]] od [[1999]]. do [[2002]]. godine. Bio je član suradnik HAZU - Razred za književnost od [[1986.]] do [[1992.]] godine a redoviti je član [[HAZU]] - Razred za književnost od [[1992.]] godine.<ref name="HAZU"/> Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]].
 
Redak 22:
 
== Književno stvaralaštvo ==
=== Kritika ===
{{esej}}
U ranijem je razdoblju književnog djelovanja pisao ne previše uspjelu socijalno angažiranu prozu u kojoj analizira društvene promjene u poslijeratnom razdoblju, s povremenim izletima u prošlost (''Svemu ima svoje vrijeme'', 1967., ''Filip'', 1970.). No, tek je nakon ostracizma i progona zbog angažmana u hrvatskom proljeću Aralica našao svoju “veliku temu”: povijesni usud hrvatskoga naroda kao paradigmu opće ljudske sudbine. Tu je “morlačka trilogija” o srazu svjetova u [[Dalmacija|Dalmaciji]] 17. i 18. stoljeća (''Put bez sna'', 1982., ''Duše robova'', 1984., ''Graditelj svratišta'', 1986.), nastala nakon remek-djela slične tematike, ''Psi u trgovištu'', 1979.
Redak 73:
* ''Mentalni komunist'', 2012.
* ''Oslobađajuće presude haškoga Suda Tuđmanovoj Hrvatskoj'', UHIP, Zagreb, 2014. (suautori: [[Miroslav Tuđman]], [[Ante Nazor]] i [[Ivo Lučić]])
* ''Smrad trulih lešina'', Despot infinitus, Zagreb, 2014.
 
== Filmovi snimljeni prema Araličinim djelima ==
Line 86 ⟶ 87:
* [[2011.]]: [[nagrada Ksaver Šandor Gjalski]]<ref name="HS2011."/><ref>[http://danigjalskog.com/2011/10/ivan-aralica-dobitnik-knjizevne-nagrade-gjalski-za-2011/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog: Ivan Aralica dobitnik književne nagrade Gjalski za 2011.], pristupljeno 12. travnja 2012.</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
Line 98 ⟶ 99:
 
{{GLAVNIRASPORED:Aralica, Ivan}}
 
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]