Inačica od 1. siječnja 2015. u 16:24 uredi F karlo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 5.517 edits mNema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 2. siječnja 2015. u 16:04 uredi ukloni ovu izmjenu EF BB BF (razgovor \| doprinosi) 10 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: '''Eurozona''' je zona članica [[EU]]-a (njih 19 od 28) koje su [[Euro]] prihvatile kao svoju službenu [[valuta\|valutu]]. Službeni joj je naziv: Eursko područje. Od zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i [[Andora]], [[Monako]], [[San Marino]] i [[Vatikan]].<ref>{{~~nedostaje~~citiranje www\|url=http://europa.eu/legislation_summaries/economic_and_monetary_affairs/institutional_and_economic_framework/l25040_en.htm\|naslov=Agreements on monetary relations (Monaco, San Marino, the Vatican and Andorra)\|preuzeto=2.1.2015\|jezik=engleski\|izdavač=Europska ~~izvor~~unija}}<br/ref> Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i u [[Crna Gora\|Crnoj Gori]], na [[Kosovo\|Kosovu]], kao i u francuskim prekomorskim posjedima. Line 26 ⟶ 27: # [[Slovenija]] # [[Španjolska]] ==Kriza eurozone== Redak 39: Pošto ECB svojom intervencijom nije spriječio rast tečaja eura u odnosu na dolar, britansku funtu, a i kineski juan, došlo je porasta tečaja eura za oko 30% što je znatno smanjilo konkurentnost europske privrede, osobito rubnih država čiji je izvoz orijentiran prema dolarskom tržištu. Države eurozone koje izvoze uglavnom u samu eurozonu znatno manje su pogođene ovim naglim rastom [[devizni tečaj\|tečaja]] eura. To je rezultiralo ulaskom u vrlo duboku privrednu krizu ponajviše mediteranskih država, dok su najbolje prošle Njemačka i Francuska koje najviše izvoze u samu eurozonu. Rezultat ovakve politike ECB-a je porast gospodarske snage Njemačke i Francuske, te znatni pad moći ostalih država eurozone što je dovelo u pitanje i sam njen opstanak. ==Izvori== {{izvori}} {{Mrva-pol}}

Eurozona: razlika između inačica