Teroristički napad u Mostaru 1997.: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 7:
Prvi je na mjesto događaja stigao [[SFOR]]. Istraga je započela dan poslije, a vodila ju je krimpolicija [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]] uz pomoć stručnjaka iz Zagreba i Splita. Idući dan u jutarnjim satima istraga je bila okončana.
 
Odmah nakon napada, domaće i strane sigurnosne službe angažirale su se oko istrage počinitelja. Bošnjački političari i mediji su za napad optuživali Hrvate. Kako se napad dogodio nedugo nakon ujedinjenja policije u Mostaru i pobjede [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] na općinskim izborima, pripadnici mirovnih snaga ponudili su tri moguća motiva za podmetanje bombe. Politički motiv objasnili su napadom na "novouspostavljenimnovouspostavljene policijskimpolicijske snagamasnage stacioniranimstacionirane u PU Mostar"; kriminalistički motiv naveli su kao mogućnost da je "mafija" željela pokazati policiji da je nakon zadnjih uhićenja jača; te teroristički motiv, koji je za cilj imao što više žrtava i što veću materijalnu štetu. Treći razlog bio je najmanje razmatran, jer su smatrali uobičajenim da teroristi nedugo poslije napada preuzmu odgovornost. Sumnje Stabilizacijskih snaga kasnije su se pokazale pogrešnima.<ref>Zoran Krešić: [http://www.vecernji.ba/u-istrazi-najmanje-sumnjali-da-su-teroristi-stavili-autobombu-328551 U istrazi najmanje sumnjali da su teroristi stavili autobombu]. Večernji list, 20. rujna 2011. Pristupljeno 2. siječnja 2015.</ref>
 
Krivac za teroristički napad bio je [[Ahmed Zuhaira]], zvani Handal. U javnosti je njegovo ime iznio glasnogovornik vehabijske zajednice u BiH [[Alu Husin Imad]], pod nadimkom Abu Hamza, koji je rekao da vehabijska zajednica "ne opravdava, ali razumije zločin". Ahmed Zuhaira je zajedno sa suradnicima teroristički napad izveo zbog osvete [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]].<ref name=Bljesak/>