Razlika između inačica stranice »Baranja«

Obrisana 62 bajta ,  prije 15 godina
m
(→‎'''Naselja u Baranji''': Podolje, Baranja|)
(m)
[[Slika:Baranja.png|thumb|Osječko-baranjska županija]]
 
==''' Općenito o Baranji''' ==
Izdvojena zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice. [[Dunav]] i [[Drava]] tvore među prema [[Bačka|Bačkoj]] i [[Slavonija|Slavoniji]], a državna granica prema [[Mađarska|Mađarskoj]] povučena je kroz ravničarski kraj bez reljefne ili hidrografske prepreke. Taj prostor dio je šire, povijesne [[Baranja, županija|županije Baranje]]. Najstarija naselja spominju se već u XII. stoljeću ([[Branjin Vrh]]); ostala su zasnovana tijekom XIII. i XIV. stoljeća. Do podjele županije Baranje došlo je [[Trijanonski mir|Trijanonskim mirom]] 1920. godine. Manji, tada jugoslavenski, a sada hrvatski dio Baranje obuhvaća 1147 kvadratnih kilometara, dok mađarski dio obuhvaća 4541 kvadratni kilometar.
 
željeznička i cestovna prometnica [[Beli Manastir]]-[[Osijek]]. Izgradnja cestovnog mosta kod [[Batina|Batine]] (1974) pridonijela je boljem povezivanju sa susjednom Bačkom, a izgradnja cestovnog mosta kod [[Belišće|Belišća]] boljem povezivanju sa [[Slavonija|Slavonijom]]. Veza s [[Mađarska|Mađarskom]] ostvaruje se preko graničnog prijelaza [[Duboševica]]-[[Udvar]] (ranije: [[Kneževo]]-Udvar) cestom [[Beli Manastir]]-[[Mohač]] (od 0-24 sata) ili preko graničnog prijelaza [[Baranjsko Petrovo Selo]]-[[Beremend]] (7-19 sati) ili željezničkom prugom [[Beli Manastir]]-Mađarboja ([[Magyarbóly]]). Administrativno Baranja danas pripada [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]], dok je za vrijeme [[Jugoslavija|Jugoslavije]] pripadala regiji zvanoj [[Slavonija i Baranja]], odn. [[Zajednica općina Osijek]].
 
==''' Prirodnozemljopisne osobine Baranje''' ==
 
Baranja je pretežno nizinski kraj (najviši vrh '''Kamenjak''' ima 243 m, na [[Bansko brdo|Banskom brdu]]) s vrlo mladim reljefom. U sastavu i građi prevladavaju holocenski i pleistocenski sedimenti (les i lesolike naslage, pijesci i dr.). Ističu se ove morfološke cjeline: mlađe naplavne ravni, starija holocenska terasa [[Drava|Drave]], mlađa i starija virmska terasa Drave, mlađa virmska terasa [[Dunav|Dunava]], lesne zaravni i '''Bansko brdo'''. Vrlo vlažne naplavne ravni (osobito u području [[Kopački rit|Kopačkog rita]]) zauzimaju 63 % područja Baranje. Ocjedita područja (riječne terase i lesne zaravni) najpogodnija su za naseljavanje i poljodjelstvo (černozjomi i smeđe tlo). Problemi poplavnih područja Drave, Dunava i [[Karašica (Baranja)|Karašice]] rješavaju se već gotovo stoljeće i pol. Do sada je u Baranji meliorirano oko 100.000 ha. Izgrađeno je oko 135 km nasipa i preko 1000 km kanala, a radi lakše plovidbe presječeni su i neki meandri Dunava i Drave. Najznačajniji vodeni tok je Dunav, koji je plovan čitave godine.
Od nekadašnjeg prirodnog vegetacijskog pokrova (hrastove šume i dr.) samo su u naplavnim ravnima mjestimično još sačuvani veći kompleksi hrasta lužnjaka, vrbe i johe. Osnovna vegetacija Kopačkog rita jest šaš, trstika i sl. Viši, ocjediti dijelovi terasa, zaravni i Banskog brda pretvoreni su u otvorene agrarne prostore. Manje površine pod šumom sekundarnog su podrijetla.
 
==''' Stanovništvo Baranje''' ==
 
Najstariji su tragovi o naseljenosti Baranje iz neolitika[[neolitik]]a. Kad su došli [[Mađari]] (potkraj IX. st.), oni su uglavnom asimilirali Slavene. Srednjovjekovna Baranja bila je gusto naseljena. U tursko doba (1526.-1687.) naseljavaju se u Baranji [http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8 [Srbi]]. Kad su se Turci poslije oslobođenja povukli, opustjelu Baranju naseljavaju [[Hrvati]] ([[Šokci]]) iz okolice [[Srebrenica|Srebrenice]] u Bosni (1689-1713), a za seobe '''Crnojevića''' ([[Čarnojević|Čarnojevića]]) doseljava se i mnogo Srba. Od 1720. naseljavaju se [[Nijemci]], ponajviše iz Austrije, Porajnja i Bavarske. Mađari su se zadržali uz Dunav i na [[Bansko brdo|Banskom brdu]].
 
Prema podatcima iz 1720. godine Baranja je imala 6900 stanovnika. Otada, osim u razdoblju I. svjetskog rata i 1948.-1953. kada se (zbog ratnih stradanja i iseljavanja Nijemaca) stanovništvo prorijedilo, ono je stalno u porastu.
 
U Baranji je složena nacionalna struktura. Baranju su potkraj II. svjetskog rata napustili Nijemci, a kolonizirali 1945.-48. Hrvati i Srbi iz Hrvatskog zagorja, Međimurja, BanijeBanovine i Dalmacije. ''(jn)''
 
----
*''"Enciklopedija Jugoslavije"'' (1 A-Biz), JLZ, Zagreb, 1980.
 
==''' Naselja u Baranji''' ==
 
Abecedni popis svih naseljenih mjesta u '''Baranji''' (bez obzira imaju li status samostalnog naselja ili ne i da li još uvijek postoje), uključujući pustare i salaše
Anonimni suradnik