Visoka smreka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 50:
Smreka je vrsta polusjene, koja ne podnosi zasjenu drveća gustih [[Krošnja|krošanja]]. Vrh njene krošnje mora biti osvijetljen makar podnevnim zrakama [[Sunce|sunca]]. Postranu zasjenu dobro podnosi. Dobro podnosi [[mraz]]. Na [[NP Sjeverni Velebit|sjevernom]] [[Velebit]]u u [[prašuma|prašumi]] [[Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača|Štirovači]], uspijeva u tipičnom mrazištu. Razlikuju se dva njena ekotipa (fiziološke rase) s obzirom na otpornost prema mrazu: '''rana ili gorska smreka''' i '''kasna ili nizinska smreka'''. Za pošumljavanje [[mrazište|mrazišta]] treba koristiti kasnu smreku. Smreki pogoduju [[zima|zimske]] hladnoće kontinentalne i planinske [[Klima|klime]]. Izbjegava područja s blagim [[zima]]ma, odnosno krajeve s [[oceanska klima|oceanskom]] klimom. Vrlo je otporna na zimske studeni. Voli područja s puno [[oborina]] od kojih značajan dio otpada na [[snijeg]]. Ne voli nisku relativnu [[vlažnost zraka|vlagu zraka]]. Vrlo je osjetljiva na [[Ljeto|ljetne]] suše, kada smanjuje prirast. Međutim, jedna je od najprilagodljivijih vrsta i lako se uzgaja i izvan granica prirodnog rasprostiranja. Prema [[Tlo|tlu]] nema velikih zahtjeva.
Najbolje uspijeva u svježim i dubokim tlima, na [[ilovača|ilovastim]], [[pijesak|pješčanim]] i rahlim zemljištima gorskog i subalspinskog pojasa. Raste i na podzolima. U suhim i ekstremno vlažnim uspijeva znatno slabije. Iziskuje hladniju i vlažniju klimu. Zastupljena je u
Razvija tipičan [[korijen (biljke)|korijen]]ski sustav s ponirućim korijenjem, koje prodire i preko 2 m u dubinu.
| |||