Wikipedija

Prkosi: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
→‎Stanovništvo: ispravak wikipoveznica
manja dorada
Redak 1:
'''Prkosi''' su naseljeno mjesto[[naselje]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u općini [[Bosanski Petrovac]] koja pripada entitetu [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Na popisu stanovništva 1991. godine u njemu je živjelo 195 stanovnika.<ref>{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}.,<!--ovome izvoru nedostaje godina izdanja i stranica--></ref>
 
== Zemljopis ==
 
Mjesto se prostire na visoravni iznad korita [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Una|Une]], uz put [[Kulen Vakuf]] -– [[Vrtoče (Bosanski Petrovac, BiH)|Vrtoče]]. Ovo je kraško područje pogodno za [[stočarstvo]] i oskudnu [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Oivičeno je s istoka [[Planina|planinom]] Lupina i s juga Čavom. U selu ima nekoliko izvora[[izvor]]a tako dapa su Prkosi rijetkojedno od rijetkih mjestomjesta na petrovačkom području koje nema problema s [[Voda|vodom]].
 
== Povijest ==
Redak 9:
Na području Prkosa postoje razbacane, na udaljenosti od desetak metara, mnogobrojne kamene gromile, ali nikad nisu istraživane. Ovuda je prolazio i rimski put za dolinu Une.
 
U zaseoku Čovka vidljivi su tragovi srednjovjekovnoga kraljevskog grada Čovka koji je pripadao Humskoj župi, u kojoj je bio glavni grad Ripač. Jedno vrijeme bio je gospodar Čovke [[Herman Celjski]], onda [[Nikola Frankopan]] koji 1426. godine dobiva grad u zalog od [[Žigmund Luksemburški|kralja Žigmunda]] i napokon plemići[[plemić]]i [[Orlovići]]. U gradu Čovki napisao je 1469. godine jednu glagoljsku listinu Juraj Spirančić.<ref>[[Hamdija Kreševljaković]], ''Gradovi u Bosni i Hercegovini'', Izabrana djela, II, Sarajevo 1991.<!--ovome izvoru nedostaje stranica--></ref><ref>BANJALUČKI BOJ IZ 1737. godine - E. Pelidija, Sarajevo, 2003.</ref>
 
Povijest ovoga mjesta najviše je vezana za njegov položaj u neposrednoj blizini rijeke Une koja je bila pogranično područje. I danas su vidljivi ostatci kule koju je u tome selu sagradio poznati Kulin-kapetan, kapetan Stare Ostrovice. Ta je kula nakon toga postala središtem kapetanije Stara Ostrovica.
Redak 16:
Po svom teritorijalnom opsegu, ali i geostrateškom značaju, jedna od najvećih i najznačajnijih kapetanija Bosanskoga ejaleta bila je Stara Ostrovica. Kapetanija se prvi puta spominje [[1699.]] godine, a kapetani su pripadali obitelji Kulinović, kasnije prozvani Kulenovići. Njihovi brojni članovi bili su kapetani Stare Ostrovice, Petrovca, dizdari (zapovjednici tvrđave) Havale i Jajca. Zapovijedali su i palankom Čovkom, koja je u neposrednoj blizini Prkosa.<ref>Hamdija Kreševljaković, ''Kapetanije u BiH'', Svijetlost, Sarajevo, 1980.,<!--ovome izvoru nedostaje stranica--></ref>. Kapetani su u Staroj Ostrovici opstali do iza [[1791.]] godine. Nakon gubitka Lapca i pomjeranja granice u neposrednu blizinu Stare Ostrovice, kapetan je prenio svoje sjedište u Prkose,<ref>Povijesno područje Ostrovica – Ostrovački grad, općina Bihać, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine - Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 69/12</ref> gdje je sagradio oko 1800. godine kulu na četiri kata od tesanog kamena i na vrhu veliki odžak od drvenog materijala. Osnovica joj je kvadrat, a oko kule je dvorište opasano zidom. Godine 1876. propao je odžak u požaru, a i na kuli je izgorila sva drvenina.
 
Na prostorima Čovke dogodio se [[6. rujna]] [[1941.]] godine veliki zločin kada su ustanici, uz nekoliko [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], pobili i veliki broj (više od 300) nedužnog stanovništva, uglavnom [[Bošnjaci|bošnjačkog]].<ref>Dr. Mujo Begić, ''Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini septembra 1941.''<!--ovome izvoru nedostaje nakladnik, godina izdanja i stranica--></ref>
 
Na Prkosima je smrtno ranjena [[Marija Bursać]] koja će kasnije biti proglašena prvom ženom [[Narodni heroj|Narodnim herojem]] [[SFRJ|Jugoslavije]].
 
Ovdje je rođen i Narodni heroj [[Nikola Karanović]], komandant 3. krajiške proleterske brigade, inače sudionik događaja od 6. rujna 1941. godine u Ljutočkoj dolini.
Redak 53:
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.worldplaces.net/hr/bih/01/prkosi/ World Places: Prkosi] {{deu oznaka}} {{hrv oznaka}} {{engl}} {{srp oznaka}}
{{portal|Bosna i Hercegovina}}
*[http://www.slobodnaevropa.org/content/solarnim-panelima-protiv-mraka/25421106.html www.slobodnaevropa.org – Selo Prkosi: Solarnim panelima protiv mraka] {{boš}}
 
{{Bosanski Petrovac}}
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Prkosi"