Palača Prašinski-Sermage u Varaždinu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 17:
== Opis i analiza građevine ==
nosi balkon u Hrvatskoj.<ref name="Puhmajer"> Portali baroknih palača u Varaždinu, diplomski rad, Palača Sermage, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb, 2002.</ref>▼
▲Palača Sermage jednokatna je ugaona palača, na istočnom dijelu trga, tlocrtno u obliku slova „L“, s pravokutno postavljena dva krila. Glavno pročelje obogaćeno je reprezentativnim portalom i balkonom iznad te se smatra najranijim primjerom baroknoga portala koji nosi balkon u Hrvatskoj.<ref name="Puhmajer"> Portali baroknih palača u Varaždinu, diplomski rad, Palača Sermage, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb, 2002.</ref>
Portal je postavljen asimetrično, pomaknut je nalijevo. Nosači portala počivaju na kubusima usađenim u jastučasti kamen pri dnu, dok su dovratnici spojeni segmentnim lukom koji je zaključen zaglavnim kamenom u obliku obrnute krnje piramide. Dva pilastra koja omeđuju otvor portala imaju jednostavne profilirane kapitele koji nose vijenac.
Dvorišna pročelja otvorena su trijemom u prizemlju i arkadnim hodnicima na 1. katu, svođeni bačvastim svodom sa▼
Kasnobaroknim pregradnjama palača dobiva bogato raščlanjeno pročelje koje zadržava sve do danas. Raščlanjeno je vertikalno, prozorskim osima u nejednakim razmacima, te horizontalno – trakama crne rustike.<ref name="Kipke"/>
▲Dvorišna pročelja otvorena su trijemom u prizemlju i arkadnim hodnicima
Prizemlje obuhvaća niz prostorija različitih veličina bočnog i glavnog krila s izlaskom na trijem dvorišta. Predprostor spaja ulazni portal s trijemom te s ostatkom prizemlja palače. Slijeva se nalaze prostorije radnoga prostora te stan domara, dok se na desnoj strani nalaze prostorije bočnoga krila, različitih veličina, u funkciji izložbenog prostora. Prostorije su međusobno povezane i prohodne te imaju pristup trijemu.
Prvi kat je najočuvaniji dio građevine. Obnovom 1947. godine ponovo su izvedene štuko-dekoracije stropova, kao i renovacija unutarnjih dijelova: parketa, zidova, prozora i vrata. Stubište iz 18. st. kroz trijem vodi do izložbene galerije glavnoga krila. Prostorije izložbene galerije različitih su veličina, protežu se kroz cijeli prostor bočnog i glavnog krila, te su međusobno povezane i prohodne, omogućujući vezu između galerije i novouređenog depoa na tavanu gospodarske zgrade.
== Valorizacija i stilsko određenje ==
|