Razlika između inačica stranice »Pretilost«

Dodano 18 bajtova ,  prije 5 godina
bez sažetka
}}
[[Datoteka:Italienischer Maler des 17. Jahrhunderts 001.jpg|mini|desno|200px|Gojazni general]]
'''Pretilost''' (ili još '''debljina''' i '''gojaznost''') ([[latinski jezik|latinskilat.]]: ''obesites''), kronična [[bolest]] koja nastaje prekomjernim nakupljanjem [[mast|masti]] u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje 10% više od idealne težine smatra se gojaznošću.
 
[[Epidemija]] ove bolesti u porastu je, te se ubraja u vodeće bolesti suvremene civilizacije. Ova bolest djeluje na mnoge organe i organske sustave, a povećava rizik oboljenja [[kardiovaskularni sustav|kardiovaskularnog sustava]]. Smanjuje i kvalitetu [[život|života]].
 
Česta je u svakoj dobi. U [[pubertet|pubertetu]] je podjednaka među [[spol|spolovima]], a poslije njega češća u [[žena]] nego u [[muškarac|muškaraca]].
 
 
 
==Razlika između osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom i pretile osobe==
 
Iako za većinu ljudi pojmovi "prekomjerna težina" i "pretilost" predstavljaju sinonime, među njima postoji značajna razlika. Stručnjaci (liječnici ili nutricionisti) određuju da li osoba ima prekomjernu težinu ili je pretila prema dobi, spolu i antropometrijskim parametrima(tjelesnoj težini, indeksu tjelesne mase i postotku masnog tkiva). Osobe čiji je [[indeks tjelesne mase]] u rasponu od 25 do 29.,9 kg/m<sup>2</sup> imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m<sup>2</sup> smatraju se pretilima. Za djecu i [[adolescencija|adolescente]] se [[indeks tjelesne mase]] računa drugačije, s obzirom na činjenicu da normalan udio masnog tkiva u tijelu ovisi o dobi i spolu.
 
==Antropometrijska mmjerenja==
===Indeks tjelesne mase (ITM) i njegova klasifikacija===
[[Indeks tjelesne mase]] (ITM) izračunava se kao omjer tjelesne težine osobe sa kvadratom visine. Obično se izražava u kg/m<sup>2</sup>.
 
 
<math>ITM=kilogram/metar^2</math>
==Utjecaj pretilosti na zdravlje==
 
Pretilost je najčešće posljedica prekomjernog unosa hrane odnosno energije te nedovoljne fizičke aktivnosti. Povezana je sa različitim bolestima, osobito kardiovaskularne bolesti, [[diabetes]] tip 2, opstruktivna apneja, određene vrste karcinoma, osteoartritis i astma.<ref>http://www.medicalnewstoday.com/releases/24118.php</ref>. Kao rezultat svega ovoga, smatra se da pretilost skraćuje životni vijek.<ref> DW, James WP (2005). "Obesity". Lancet 366 (9492): 1197–209. doi:10.1016/S0140-6736(05)67483-1. PMID 16198769.</ref>. Pretilost je moguće spriječiti pravilnom i uravnoteženom prehranom<ref>eHrana, savjetovalište za nutricionizam i dijetetiku. http://e-hrana.com</ref> te redovitom fizičkom aktivnošću.
 
==Izvori==
{{izvori}}
<references />
 
== Vanjske poveznice ==
 
{{mrva-med}}
 
 
[[Kategorija:Prehrana]]