Saturn: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Saturn |
nadopunio Saturn |
||
Redak 53:
== Fizička svojstva ==
[[datoteka:Saturn, Earth size comparison.jpg|mini|desno|300px|Usporedba veličine Saturna i [[Zemlja|Zemlje]].]]
[[datoteka:Saturn Storm.jpg|mini|desno|300px|Velika [[oluja]] na Saturnu iz 2011. (svjetliji dio).]]
Saturn je splošten na polovima i proširen na ekvatoru pa ima oblik elipsoida. Razlika između ekvatorskog i polarnog promjera je čak 10% (120 536 km prema 108 728 km), što je posljedica brze rotacije planeta. Drugi plinoviti planeti (Jupiter, Uran, Neptun) su također splošteni, ali ne toliko kao Saturn. Prosječna gustoća Saturna je 697 kg/m<sup>3</sup> što ga čini jedinim planetom u Sunčevom sustavu čija je prosječna gustoća manja od gustoće vode, zbog čega bi, da se nalazi u [[Voda|vodi]], plutao.
Line 59 ⟶ 62:
=== Atmosfera ===
Saturn nema jasno izražene pojaseve kao Jupiter, barem ne u vidljivom dijelu spektra. Razlog tome je sloj sumaglice koji nam zastire pogled u dubinu. Fotografije u infracrvenom svjetlu pokazuju pojaseve mnogo izraženijim. Saturnova atmosfera uglavnom se sastoji od [[vodik]]a (93%) i [[helij]]a (5%), uz nešto ostalih spojeva.
Line 68 ⟶ 70:
Dok je ''[[Voyager 2]]'' bio iza Saturna, njegovi radio-signali su na putu prema Zemlji prošli kroz gornje slojeve atmosfere, što je omogućilo mjerenje gustoće i temperature tih slojeva. Najniža temperatura, od 82 K, su izmjerena na razini s tlakom od 7000 Pa. Na 10 000 Pa, temperature ispod sjevernog pola su bile oko 10 K niže od onih na umjerenim širinama.
====
Oblačni slojevi stvaraju se duboko u atmosferi. [[Oblaci]], naime, nastaju na onim visinama na kojima [[temperatura]] padne ispod vrijednosti potrebne da se tvar zamrzne i [[kristal]]izira. Kako je Saturnova "površina" na nižoj temperaturi od Jupiterove, tvari se smrzavaju dublje u atmosferi. Iznad oblaka prostire se sloj sumaglice. Sumaglica sadrži čestice [[smog]]a nastale u plinu pod djelovanjem Sunčeve svjetlosti. Upravo ta maglica ometa pogled na slojeve oblaka, pa su oni slabijeg kontrasta nego na Jupiteru. Raspored oblaka i ponašanje temperature i tlaka s dubinom inače nalikuju onome na Jupiteru.
Saturn izdvaja [[toplina|toplinu]] zarađenu pri nastanku, te zrači nešto više topline nego što do njega stiže sa Sunca. Unutarnja se toplina veoma učinkovito prenosi u gibanje zračnih masa, pa u ekvatorskom području u smjeru vrtnje puše vjetar s brzinom od 500 m/s. Vjetrova koji pušu [[Retrogradno gibanje|retrogradno]] nema sve do širina od ± 40° i ne podudaraju se s granicama svjetlijih i tamnijih pruga paralelnih ekvatoru, kao što se to zbivalo u Jupitera. Povratni vjetrovi, vrtlozi i valovi u oblačnom pokrovu izraziti su tek na većim [[Zemljopisna širina|širinama]]. Viđeno je i mnogo bijelih i ovalnih pjega, od kojih neke traju po više mjeseci. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>
=== Svojstva unutrašnjosti planeta ===
Saturnova unutrašnjost je slična Jupiterovoj i sastoji se od kameno-ledene jezgre, 20 puta veće mase od Zemljine. Na jezgru se nastavlja sloj metalnog [[vodik]]a iznad kojeg je sloj molekularnog vodika. Metalni vodik, nazvan tako zbog svojstava koje vodik poprima pri velikom tlaku, je mnogo dublje nego što je to slučaj kod masivnijeg Jupitera. Saturn je po sastavu 75% vodik i 25% [[helij]], s tragovima [[voda|vode]], [[metan]]a i [[amonijak]]a. Taj sastav približno odgovara sastavu prvotnog oblaka od kojeg je i nastao Sunčev sustav.
Line 77 ⟶ 83:
=== Magnetosfera ===
Saturn, kao i ostali plinoviti divovi, ima jako magnetsko polje koje se proteže do udaljenosti oko 20 do 35 Saturnovih polumjera. Ipak, Saturnovo polje je neusporedivo slabije od Jupiterovog prvenstveno zbog manje količine vodljivog materijala ("metalni" vodik je mnogo dublje), pa je na rubovima planeta po jačini otprilike jednako magnetskom polju na površini Zemlje. Os magnetskog polja se gotovo poklapa s osi rotacije planeta (kut je manji od 1°).
| |||