Razlika između inačica stranice »Retfala«

Dodana 143 bajta ,  prije 5 godina
etnološka literatura.
 
'''Arheološki ostatci i povijesni zapisi ukazuju na to da je
naselje na mjestu današnjeg osječkog naselja Retfale postojalo još u ranom
[[srednji vijek|srednjem vijeku]]. Prvi spomen toga naselja jest 1496. godine, a zabilježeni
oblici imena bili su Petrus, Petrocz, Petres i Petrouch. Tada je naselje bilo u vlasništvu obitelji Korog i bilo je naseljeno mađarskim
stanovništvom. Petrus (odnosno današnja Retfala; ostale zapisane inačice imena
 
Značajnije promjene u razvoju Petrusa dogodile su se
poslije dolaska [[Osmanlije (razdvojba)|Osmanlija]], odnosno od 1526. godine. Budući da su [[Osmanlije (razdvojba)|Osmanlije]]
imali tolerantniji odnos prema protestantima nego prema katolicima te da je u
to vrijeme reformacija bila izrazito jaka i utjecajna, posebice zahvaljujući
manjim materijalnim obvezama prema vjerskoj zajednici, ali i aktualnosti mnogih
ideja, [[Kalvinizam|kalvinska]] je župa osnovana u Petrusu već 1530. godine. U to je vrijeme u
Petrusu bilo dvadeset kuća i sve su bile nastanjene Mađarima kalvinske
vjeroispovijesti. U narednom se razdoblju selo u demografskom
smislu brzo razvijalo, budući da je osmanski popis Požeškoga sandžaka
zabilježio da je 1579. godine u Petrusu bilo pedeset i dvije kuće te da je u
selu postojao i seoski knez. Seoski [[spahija]] bio je janjičarski aga
Mustafa-čauš, a u selu je stanovao i Mustafa-paša, čuvar osječkoga dravskog
mosta. Izuzev njih, svi ostali zabilježeni stanovnici bili su po
'''Retfala početkom 18. stoljeća''''''<nowiki/>'''
 
Nakon što su Osmanlije protjerane iz [[Slavonija|Slavonije]] 1687. godine,
stanovnici su u strahu od ratnih zbivanja napustili selo Petrus i raselili se
po okolnim šumama. (Plevnik, 1987: 32) Po završetku opasnosti, stanovnici su
ponovno osnovali naselje, ali ovaj put pod nazivom Rétfalu ([[mađarski jezik|mađ]]. rét – močvara,
rit, falu – selo) odnosno doslovno – ''Selo
u ritu''. Jasno je da je selo tako imenovano zahvaljujući svom zemljopisnom
'''MAĐARSKA I NJEMAČKA RETFALA ''''''<nowiki/>'''
 
Rétfalu  ostaje posjedom [[bečka dvorska komora|bečke Dvorske komore]] do 1750. godine, kada prelazi u posjed
Marka III. Aleksandra baruna Pejačević, a u vlasništvu njegovih nasljednika
Rétfalu ostaje sve do 1916. godine, kada izumire retfalski ogranak [[Pejačevići|obitelji
Pejačević]]. Rezidenciju u kojoj je obitelj praktično neprestano prebivala više
od stoljeća i pol, odnosno tzv. dvorac Pejačević, građen je u razdoblju od
1796. do 1801. godine u stilu baroknoga klasicizma. Dvorac je izgrađen kao
 
Ipak, Mađarska i Njemačka Retfala izvorno su bila naselja
prvenstveno ruralnih karakteristika, a te su se karakteristike uglavnom održale i tijekom dvadesetoga stoljeća. Tijekom devetnaestog stoljeća arhitektura
i tijekom dvadesetoga stoljeća. Tijekom devetnaestog stoljeća arhitektura
Mađarske Retfale bila je prepoznatljiva po tradicionalnim panonskim kućama koje
su bile zabatom okrenute prema ulici, a trijemom otvorene prema dvorištu. Ipak,
140

uređivanja