|
Teorija vjerojatnosti je matematički temelj [[statistika|statistike]]. U današnje vrijeme teorija vjerojatnosti jedno je od najvažnijih područja suvremene matematike, jer se uvelike primjenjuje u raznim područjima [[fizika|fizike]], tehnike, biologije, ekonomije, genetike i drugdje.
Matematička teorija vjerojatnosti ima svoje korijene u pokušajima [[Gerolamo Cardano|Gerolamo Cardana]] da analizira igre na sreću u šesnaestom stoljeću, i u radu [[Pierre de Fermat|Pierre de Fermata]] i [[Blaise Pascal|Blaise Pascala]] u sedamnaestom stoljeću.
Na primjer, po teoriji vjerojatnosti mozemo izracunatiizračunati koja je najvecanajveća vjerojatnost za put. Ako npr. Imaimamo jedno raskrizje.raskrižje 2od putakojeg vode dva puta do odredistaodredišta. Put A ima 2 mogucamoguća meduodredistameđuodredišta, a put B ima jedno mogucemoguće meduodredistemeđuodredište. Sad, ako je jednako mogucemoguće skrenuti na oba puta, vecaveća je vjerojatnost za put A.
Teoriju vjerojatnosti koriste i racunalneračunalne simulacije. Tako npr. ako igrasigramo sahšah s racunalomračunalom, racunaloračunalo ce pokusatipokušati predvidjeti koji je najpametniji potez, i to radi po teoriji vjerojatnosti.
RacunRačun za neku vjerojatnost je ovakav: Vjerojatnost da ceće se nestonešto dogoditi je pribliznojednaka brojzbroju kolikotraženih se to puta dogodiloishoda podijeljeno sa brojem pokusajapokušaja.
Npr. Ako bacasbacamo kocku, kolika je vjerojatnost da cesćemo, ako bacisbacimo kocku dobiti broj 6. To racunamoračunamo ovako: broj povoljnih ishoda je 1 (broj 6) a broj mogućih ishoda je 6. 1 kroz 6 je ~0.1666, što je ~17%.
U racunalnimračunalnim simulacijama, kao "kocka", koriste se razni programi, kao sto je Random Generator, tj. program za generiranje slučajnih brojeva.
{{Mrva-mat}}
| 