Razlika između inačica stranice »Retfala«

Dodana 584 bajta ,  prije 5 godina
dodavanje poveznica
(dodavanje poveznica)
''Povijesna demografija
od najranijih pouzdanih zapisa iz razdoblja osmanske okupacije ukazuje na to da
su selo Retfalu (srednjovjekovnoga imena Petrus) osnovali i nastanjivali [[Mađari]]
[[Kalvinizam|kalvinske vjeroispovijesti]]. Značajnije promjene nastupile su sredinom 18.
stoljeća, kada Retfala postaje posjedom [[Pejačevići|obitelji Pejačević]] i u značajnijem
ju  broju počinju kolonizirati [[Nijemci]].
Krajem 18. i početkom 19. stoljeća spomenuta obitelj gradi i reprezentativan
dvorac koji je i danas jednom od znamenitosti Retfale, a to je ujedno i
razdoblje kada Retfala sve izraženije počinje težiti gradu [[Osijek|Osijeku]] i postupno
dobivati urbane karakteristike. Ipak, Retfala je definitivno postala osječkim
naseljem tek 1947. godine.''
manjim materijalnim obvezama prema vjerskoj zajednici, ali i aktualnosti mnogih
ideja, [[Kalvinizam|kalvinska]] je župa osnovana u Petrusu već 1530. godine. U to je vrijeme u
Petrusu bilo dvadeset kuća i sve su bile nastanjene [[Mađari|Mađarima ]][[Kalvinizam|kalvinske
vjeroispovijesti]]. U narednom se razdoblju selo u demografskom
smislu brzo razvijalo, budući da je osmanski popis Požeškoga sandžaka
zabilježio da je 1579. godine u Petrusu bilo pedeset i dvije kuće te da je u
selu postojao i seoski knez. Seoski [[spahija]] bio je [[janjičari|janjičarski aga]]
Mustafa-čauš, a u selu je stanovao i Mustafa-paša, čuvar osječkoga dravskog
mosta. Izuzev njih, svi ostali zabilježeni stanovnici bili su po
[[Vjeroispovijest|vjeroispovijesti]] [[Kalvinizam|kalvini]], a po narodnosti [[Mađari]], što se može zaključiti i
[[onomastika|onomastičkom]] analizom popisa. (''Popis''
sandžaka''…, 2001.)''
 
rit, falu – selo) odnosno doslovno – ''Selo
u ritu''. Jasno je da je selo tako imenovano zahvaljujući svom zemljopisnom
smještaju i neposrednoj blizini rijeke [[Drava|Drave]] koja je utjecala na to da
zemljište oko sela bude često poplavljeno. (''Hrvatska
na tajnim''…2002.)
sjenokoša. Takav
porast bio je moguć budući da su susjedna manja sela nakon protjerivanja
[[Osmanlije (razdvojba)|Osmanlija]] opustjela, a zanimljivo je da je Rétfalu ostalo jedno od rijetkih
naselja u blizini [[Osijek|Osijeka]] koje je i dalje bilo naseljeno isključivo [[Mađari|mađarskim
stanovništvom]] [[kalvinizam|kalvinske vjeroispovijesti]].
 
'''MAĐARSKA I NJEMAČKA RETFALA ''''''<nowiki/>'''
1796. do 1801. godine u stilu baroknoga klasicizma. Dvorac je izgrađen kao
trokrilna prizemna zgrada kojoj je samo središnji dio izveden na kat, što je
karakteristično za kasnobarokne i [[klasicizam|klasicističke]] dvorce koji su se gradili u
susjednoj Mađarskoj. S istoka i zapada dvorište je bilo omeđeno gospodarskim
zgradama, od kojih je do danas sačuvana samo zapadna, s otvorenim arkadnim
osječkoga Gornjeg grada i naselja Rétfalu, a zahvaljujući njegovoj uređenosti
tijekom devetnaestoga stoljeća često ga se nazivalo „osječkim Schönbrunom“.U razdoblju od 1752.-1762. godine u Rétfali je izgrađena i
kasnobarokna [[Kalvinizam|kalvinska crkva]], koja je jedan od najstarijih sakralnih objekata
na osječkom području. 
 
Znatnije etničke promjene u Rétfali se odvijaju tijekom
druge polovice osamnaestoga stoljeća, kada njezinu glavnu ulicu (današnju
Strossmayerovu) naseljavaju [[Nijemci]] i ona se otada naziva Njemačkom Retfalom,
dok u starom dijelu (današnja ulica [[Sándor Petőfi|Šandora Petöfija]]) i dalje ostaju [[Mađari]], pa
se taj dio otad naziva Mađarskom Retfalom i takvo stanje ostaje sve do kraja
[[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Kao rezultat upravnih reformi [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|cara Josipa II]]., godine
1786. obavljen je popis osječkoga kotara u kojemu su zabilježeni podatci i za
Rétfalu. Po tom popisu, Mađarska Retfala (Magyar Rétfalu) je imala 83 kuće u
kojima je živjelo 572 stanovnika i svi su bili [[Mađari]] [[Kalvinizam|kalvinske
vjeroispovijesti]], a u Njemačkoj je Retfali  (Deutsche Retfalu) u 27 kuća živjelo 456
stanovnika i svi su bili Nijemci [[Katolicizam|katoličke vjeroispovijesti]]. Zanimljivo je da
je u Njemačkoj Retfali zabilježeno više obrtnika nego u svim ostalim
popisivanim ruralnim naseljima zajedno; ukupno dvanaest, a to su bila tri
postolara, po dva tkalca i kolara i po jedan stolar, krojač, lončar, kovač i
bačvar. Ti podatci ukazuju na to da se posebice Njemačka
Retfala polako počela uklapati u urbanu strukturu [[Osijek|Osijeka]]
 
Ipak, Mađarska i Njemačka Retfala izvorno su bila naselja
 
Raspadom
[[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske monarhije]], retfalačko vlastelinstvo i perivoj [[Dvorac Pejačević u Retfali|dvorca Pejačević]]
postupno su rasparcelirani i iskrčeni, a na tome je području nastala tzv. Nova
ili H(o)rvatska Retfala. Ta se Retfala tek 1930. godine i fizički spojila s
[[Osijek|Osijekom]] i tada je Hrvatska Retfala imala 14 ulica i dvije stotine kuća s oko
šest stotina stanovnika, koji su uglavnom radili u osječkim tvornicama, dok su
se stanovnici Njemačke i Mađarske Retfale uglavnom i dalje nastavili baviti
[[poljoprivreda|poljoprivredom]]. Opskrba [[Osijek|Osijeka]] poljodjelskim proizvodima za sve slojeve
gradskog stanovništva zasigurno je određenim dijelom bila osigurana upravo s
njihovih oranica. Iako je razvoj Retfale bio usmjeren
izravno prema gradu [[Osijek|Osijeku]] još od osamnaestoga stoljeća, ukidanje samostalne
općine Retfala i njezino pripajanje u gradsku cjelinu provedeno je tek 1947.
godine.
nastanak i širenje Hrvatske Retfale tridesetih godina ujedno je i još jedna
potvrda longitudinalnosti razvoja osječke gradske strukture, koji je, ako ne i ranije, započeo ujedinjenjem gradskih općina Gornjega
grada, [[Tvrđa|Tvrđe]] te [[Donji Grad (Osijek)|Donjega grada]] 1786. godine, a takav razvoj trajao je sve do
suvremenoga doba, što se očituje u činjenici da se Osijek danas u smjeru
istok-zapad proteže u gotovo , a u smjeru sjever-jug svega .
zahvaljujući etničkoj i vjerskoj posebnosti svojih stanovnika, ali i
urbanističkoj organizaciji i donekle „etničkoj parceliziranosti“ cjelokupnoga
naselja koja je prevladavala do sredine 20. stoljeća. [[Hrvati|Hrvatsko stanovništvo]] u
značajnijem broju naseljava Retfalu tek početkom 20. stoljeća i to prvenstveno
na „praznome“ području između osječkoga [[Gornji Grad (Osijek)|Gornjeg grada]] i [[Dvorac Pejačević u Retfali|dvorca Pejačević]],
krčenjem dvorskoga perivoja i njegovim pretvaranjem u građevinsko zemljište.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95676 Denis Njari: Povijesni razvog naselja Retfale]</ref>
 
140

uređivanja