Jugoslavija (razdvojba): razlika između inačica

Nastala je nakon [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu|I. svjetskoga rata]] (1. prosinca 1918.) ujedinjenjem kraljevina [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]] s [[Država SHS|Državom SHS]]. Prvotno se nazivala [[Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca]], potom od 1920. do 1929. [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] i konačno od 1929. [[Kraljevina Jugoslavija]]. U monarhijskom razdoblju vladari su bili kralj [[Petar I. Karađorđević|Petar I.]] (do 1921.), kralj [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandar I.]] (1921.–1934.) i kralj [[Petar II. Karađorđević|Petar II.]] (1934.–1945.; zbog njegove maloljetnosti vlast je 1934.–1941. imao knez [[Pavle Karađorđević|Pavle]]). Od osnutka 1918. bila je izražena srbijanska prevlast u državnim ustanovama, zasnovana na centralističkom uređenju i tumačenju ujedinjenja kao kontinuiteta srpske države. Bila je osporavana [[federalističko jugoslavenstvo|federalizacija]], zahtijevana napose od [[federalistički blok|hrvatskih stranaka]], i politička afirmacija manjinskih naroda (Bošnjaka, Makedonaca, Crnogoraca i dr.). [[rapallski ugovor|Rapallskim ugovorom]] iz 1920. [[Kraljevina Italija|Italiji]] su priznati Trst, Gorica, Gradiška i dio Kranjske, Istra (bez općine Kastav), Zadar, otoci Cres, Lošinj, Lastovo, Palagruža (s pripadajućim manjim otocima). [[Rimski ugovori (1924.)|Rimskim ugovorima 1924.]] Italiji je priznata i [[Slobodna Država Rijeka|Rijeka]]. [[Šestosiječanjska diktatura|Diktatura]] je proglašena 1929., a ustavna monarhija obnovljena je oktroiranim ustavom 1931. Rješavanje hrvatsko-srpskoga odnosa, kao ključnoga državnog pitanja, pokušano je 1939. sa stvaranjem [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]].<ref name="HOL" />

 

 

Od 1945. Jugoslavija je pod komunističkom vlašću, kao [[Demokratska Federativna Jugoslavija]] (DFJ; 1945.), [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija]] (FNRJ; 1945.–1963.) i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] (SFRJ; 1963.–1991.). Mirovnim ugovorima nakon 1945. Jugoslaviji je priznata većina teritorija izgubljenih 1920-ih. Jugoslavensku federaciju (od 1945.) činilo je šest republika: [[SR BiH|BiH]], [[SR Crna Gora|Crna Gora]], [[SR Hrvatska|Hrvatska]], [[SR Makedonija|Makedonija]], [[SR Slovenija|Slovenija]], [[SR Srbija|Srbija]] ([[SAP Vojvodina|Vojvodina]], a postupno i [[SAP Kosovo|Kosovo]] postaju srbijanske autonomne pokrajine). Komunistički režim provodio je ograničenu liberalizaciju 1960-ih i početkom 1970-ih; Tijekom 1971. i 1972. obračunao se s nacionalno-demokratskim težnjama ([[Hrvatsko proljeće]], smjene u vodstvu Srbije), a 1974. [[Ustav SFRJ|osnažuje suverenitet republika]] uvođenjem konfederalnih sadržaja. 1980-ih politička su sučeljavanja republičkih vodstava oko pitanja državnoga uređenja, političkoga pluralizma i dr.; osnaženi su različiti nacionalni zahtjevi te [[Južnoslavenska ideja#Druga Jugoslavija|unitarističko jugoslavenstvo]], uz težnju Srbije za političkom dominacijom.<ref name="HOL" />