Jezero: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{dz}}
{{biome}}
[[Datoteka:Plitvice01.jpg|mini|lijevo|250px|[[Plitvička jezera]] – svjetski poznata prirodna atrakcija]]
'''Jezero''' je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem. Većina jezera su [[slatka voda|slatkovodna]] i smještena su na [[sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] na višim [[zemljopisna širina|širinama]]. Umjetna su jezera akumulacijski bazeni [[hidrocentrala]], ribnjaci i dr. Dijelovi mora odijeljeni od kopna [[pješčani prud|pješčanim prudovima]] nisu jezera. Velika jezera ponekad se nazivaju "unutrašnjim [[more|morima]]" ([[Kaspijsko more|Kaspijsko]]).
Termin jezero također se koristi za opisivanje prirodnih obilježja poput [[Eyre (jezero)|jezera Eyre]] koje je većinu vremena suho ali se napuni tijekom sezonskih uvjeta obilnih kiša. Mnoga su [[Umjetno jezero|jezera umjetna]] pa se stvaraju za [[hidroelektricitet|hidroelektričnu]] opskrbu strujom, [[rekreacija|rekreaciju]] ([[plivanje]], [[daskanje na vjetru]],...), opskrbu vodom, itd.
[[Finska]] je poznata kao Zemlja tisuću jezera, a [[Minnesota]] kao Zemlja deset tisuća jezera. [[Velika jezera]] [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] podrijetlom su iz ledenog doba. Preko 60% svjetskih jezera nalazi se u Kanadi pretežito zato jer zemljom dominira [[neulančani sustav otjecanja]].
== Podjela ==
Po postanku jezera se dijele na:
Line 15 ⟶ 17:
*[[sedrena jezera]],
*[[riječna jezera]],
*[[Umjetno jezero|umjetna jezera]].
[[Datoteka:Big Hole Kimberley.jpg|mini|lijevo|250px|Umjetno jezero kod [[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberleya]] u Južnoafričkoj Republici, nastalo na mjestu nakadašnjeg rudnika dijamanata]]
Jezera su važna za privredu i promet (Jezera u Sjevernoj Americi, Kaspijsko jezero); dobivaju se [[sol]]i (Mrtvo more); neka su bogata ribom, služe za snabdijevanje vodom ([[Vransko jezero (Cres)|Vransko jezero]] na [[Cres]]u) i reguliranje [[vodostaj]]a na rijekama.
Line 36 ⟶ 39:
Jezera se mogu kategorizirati prema bogatstvu hranjivih tvari, koje tipično utječu na rast biljaka. Jezera siromašna hranjivim tvarima nazivaju se ''oligotrofnima'' i općenito su prozirna te imaju nisku koncentraciju biljnog života. ''Mezotrofna'' jezera imaju dobru jasnoću i srednju razinu hranjivih tvari. ''Eutrofna'' jezera su obogaćena hranjivim tvarima, pa stoga imaju dobar rast biljaka kao i moguće cvjetanja algi. ''Hipertrofno'' jezero je vodena masa visoko obogaćena hranjivim tvarima. Ta jezera imaju slabu jasnoću i predmet su cvjetanja [[alge|algi]]. Jezera tipično dostižu takvo stanje zahvaljujući ljudskim aktivnostima poput obilne upotrebe gnojiva u jezerskom razvodnom području. Takva jezera imaju gotovo nikakvu korisnost, a ekosustav je gotovo uništen.
[[Datoteka:Šudrana Ivanovec.2.jpg|mini|desno|250px|Umjetno jezero šljunčara kod [[Ivanovec|Ivanovca]] u [[Međimurje|Međimurju]], nastalo iskopom [[Šljunak|šljunka]] u [[aluvij]]alnoj nizini rijeke [[Drava|Drave]]]]
=== Tipovi jezera ===
Line 42 ⟶ 45:
=== Umjetna jezera ===
Za gradnju brana geodeti moraju pronaći riječne doline koje su duboke i uske; bočne strane doline tada mogu imati ulogu prirodnih zidova. Najbolje mjesto za gradnju brane mora se odrediti. Ako je potrebno, ljudi i/ili povijesna nalazišta moraju biti premještena, npr. hramovi [[Abu Simbel]]a koji su preseljeni prije gradnje [[Asuanska brana|Asuanske brane]] koja je stvorila [[Naserovo jezero]].
| |||