Franjevačka provincija Bosna Srebrena: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m promjena kategorije
Ceha (razgovor | doprinosi)
Redak 11:
== Povijest ==
{{Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Franjevci]] su u [[Bosna (država)|Bosnu]] došli potkraj [[13. stoljeće|13. stoljeća]] (1291.) i nedugo potom u Srebrenici izgradili svoj prvi samostan po kojemu je kasnija redodržava nazvana ''Bosna Srebrenika'' ili ''Bosna Srebrena'' ([[latinski jezik|lat.]] ''Bosna Argentina''). U početku su pripadnici franjevačkoga reda bili uglavnom stranci ([[Nijemci]], [[Mađari]], [[Talijani]]), no, ubrzo je, među inim i zbog zahtjeva bosanskedomaćeg vlasteleplemstva, prevladao domaći kler. Tako je npr. ban Stjepan Kotromanić tražio da duhovnici budu vični domaćem jeziku: u pismu datiranom [[1347.]] traži i dobiva mnoga prava za franjevce u Bosni, pa tako i to da mogu sebi uzimali pomoćnike, ali samo ''in fidei doctrina peritos et lingue croatice non ignaros'' - "iskusne u nauku vjere i ne bez znanja hrvatskoga jezika".<ref>[[Radoslav Katičić]]: "Slověnski" i "hrvatski" kao zamjenjivi nazivi jezika hrvatske književnosti, časopis Jezik, god. 36., br. 4, travanj 1989., Zagreb</ref>
[[Datoteka:Bosnia monasteries 15.png|minijatura|Samostani na prostorima današnje Bosne i Hercegovine u 15. stoljeću]]
Još od [[1252.]] godine bosanski biskupi stoluju u [[Đakovo|Đakovu]], što će se kao veliki problem pokazati nakon učvršćenja granica između Austrije i Turske na Savi. Naime, svi su se svećenici koji su dolazili iz tih krajeva držali carevim špijunima. Jednako se gledalo i na papinske poslanike ako nisu dolazili preko [[Dubrovačka Republika|Dubrovnika]] jer je Dubrovnik imao dobre odnose sa [[Visoka Porta|Portom]]. Od kraja 16. stoljeća naslov bosanskih biskupa nose osobe predložene od bečkog Dvora. Uz to to najčešće nisu bili Hrvati, oni nisu ni mogli doći na teritorij svoje biskupije.