Razlika između inačica stranice »Sukcesija država«

m
bez sažetka
m (Bot: brisanje 16 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q1054283 na Wikidati)
m
Države laički rečeno "umiru" i "nastaju". Prema nekim teoretičarima, postoje tri načina nastanka države:
# '''prisilom''' - kada vlast u državi koja je samovoljno prihvaćena počinje vršiti moć nad stanovništvom i teritorijem bez obzira na njihovu privolu, a za to je potreban aparat prisile koji će držati pod kontrolom stanovništvo i teritorij
# '''društvenim ugovorom''' - ljudi dobrovoljno potpisuju društveni ugovor da više ne bi bili u '''"prirodnom stanju"''', stanju "[[homo homini lupus]]" (po '''[[Thomas Hobbes]]u''') ili stanju gdje postoje prirodna prava, ali često pojedinci krše ta prava (pravo na život, slobodu i privatno vlasništvo - '''[[John Locke]]''') što opet dovodi do rata. U tom stanju čovjek ima pravo braniti svoja prirodna prava, a ugovorom prebacuje to pravo na državu odn. vlast koja će onda aparatom prisile osigurati pravni poredak. Hobbes se zalaže za apsolutnu monarhiju, dok Locke za ustavnu monarhiju (kao i [[Aristotel]]). Postoji i [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseauov]] društevni ugovor koji se uglavnom temelji na Lockovom, samo što Rousseau ne priznaje privratno vlasništvo.
# '''klasne prevlasti''' - država je samo sredstvo vladanja vladajućoj klasi (to je ona klasa koja drži moć nad resursima i sredstvima za proizvodnju), te ona izražava volju i interese te klase (a ne volju naroda ili "opću volju" naroda kod Rousseaua). Nositelji ideje su [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]] - zato oni zagovaraju revoluciju kojom se dolazi do besklasnog društva tj. [[komunizam|komunizma]].