Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisana 3 bajta ,  prije 4 godine
m
Za razliku od ostalih galilejanskih satelita na Iji gotovo nema vode. Smatra se da je to posljedica velikih temperatura na Jupiteru u ranim stupnjevima razvoja Sunčeva sustava. Temperatura površine u prosjeku iznosi oko 130 [[Kelvin|K]], dok najtoplije točke na Iou mogu dosegnuti i 2000 K. Iako mu je promjer manji od trećine Zemljinog, Io generira dvostruko više topline.
 
Ija ima slabašnu atmosferu sastavljenu od [[sumpor dioksid]]a i drugih plinova. Posjeduje i ionosferu koja znatno variramijenja s promjenama vulkanske aktivnosti.
 
[[Datoteka:PIA01667-Io's Pele Hemisphere After Pillan Changes.jpg|mini|lijevo|260px| Vulkan Pele okružen crvenim prstenom lave.]]
Vulkani izbacuju dim i prašinu u svemir. Čini se da izbačeni materijal po svom sastavu [[sumpor]] ili [[sumpor dioksid]]. Neka novija temperaturna mjerenja izvedena zemaljskim infracrvenim teleskopima daju naslutiti da je lava na Iji zapravo rastopljeno silikatno stijenje, a analiza infracrvenih fotografija [[Svemirski teleskop Hubble|teleskopa Hubble]] upućuje na veliki postotak [[natrij]]a. Na fotografijama koje su poslali "Voyager 1", "Voyager 2" i "Galileo", mogu se vidjeti i do 300 km visoki stupovi dima.
 
U srpnju 1994. letjelica "Galileo" je detektiralaoktrila tokove prašine koji potječu s Ije. Pretpostavlja se da su izvor ove prašine Ijini vulkani. Izbačene čestice prašine se naelektriziraju, nakon čega dođu pod utjecaj Jupiterovog magnetskog polja koje ih izbacuje u svemir brzinama od 50 do 100 km/s, dovoljno za odlazak iz Sunčevog sustava.
 
Za vulkanizam na Iji odgovorne su [[plimna sila|plimne sile]] Jupitera te susjednih satelita [[Europa (mjesec)|Europe]] i (nešto manje) [[Ganimed (mjesec)|Ganimeda]]. Jupiterovo jako gravitacijsko polje rasteže Iju stvarajući plimu i oseku. Iako se plimna izbočina (zbog sinkrone rotacije) uvijek nalazi na istom mjestu, Europa i Ganimed svojim prolaskom pokraj Ije značajno mijenjaju njezinu putanju koja je zbog toga nepravilno eliptična. Zbog ovih velikih varijacija u udaljenosti Ije od Jupitera, znatno varira i intenzitet plimnih sila, zbog čega se plimna izbočina smanjuje i povećava. Visina Ijine površine može mjestimično varirati i do 100 m. Trenje uzrokovano stalnim stezanjem i rastezanjem Ije neprestano topi njegovu unutrašnjost i održava vulkane aktivnima.