Inačica od 13. siječnja 2015. u 22:31 uredi 89.201.184.204 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 14. siječnja 2015. u 08:57 uredi ukloni ovu izmjenu MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.871 edit m uklonjena promjena suradnika 89.201.184.204 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Obsuser Novija izmjena →
Redak 3: [[Datoteka:Gaius_Julius_Caesar_(100-44_BC).JPG\|160px\|right\|mini\|[[Gaj Julije Cezar]] <br/>(100. – 44. pr. Kr.)]] Dužina trajanja godine u julijanskom kalendaru iznosi prosječno 365¼ dana, što se postiže ubacivanjem jednog dodatnog dana svake četvrte godine. Julijanska godina nešto je duža od tropske, a ova razlika akumulira se na jedan dan svakih 128 godina. Po julijanskom kalendaru, svaka [[godina]] čiji je broj djeljiv sa 4 je [[Prijestupna godina\|prijestupna]] i sadrži 366 [[dan]]a, dok ostale sadrže 365 dana. Nakon uvođenja julijanskog kalendara 45. pr. Kr. najprije je, ~~greškom~~grješkom, svaka treća godina bila prijestupna. Prijestupne su bile sljedeće godine: [[45. pr. Kr.]], [[42. pr. Kr.]], [[39. pr. Kr.]], [[36. pr. Kr.]], [[33. pr. Kr.]], [[30. pr. Kr.]], [[27. pr. Kr.]], [[24. pr. Kr.]], [[21. pr. Kr.]], [[18. pr. Kr.]], [[15. pr. Kr.]], [[12. pr. Kr.]], [[9. pr. Kr.]], [[8.\|8. n. e.]], [[12.\|12. n. e.]] i dalje svaka četvrta. Pošto je ~~greška~~grješka kasnije uočena, car [[August]] je naredio izbacivanje svih prijestupnih godina između 9. pr. Kr. i 8. n. e. čime je zaslužio da se jedan mjesec nazove njegovim imenom. Treba imati u vidu da se u ovo vrijeme godine još nisu brojale od rođenja [[Isus Krist\|Isusa Krista]], već od osnivanja [[Rim]]a [[753. pr. Kr.]] te je sretna slučajnost što su za prijestupne godine uzete baš one djeljive sa 4 brojeno od Kristovog rođenja. Redak 9: Još od 13. stoljeća Augustu se pripisuje da je svom mjesecu dodao jedan dan kako bi bio jednak Cezarovom, međutim takve su dužine bile čak i prije Cezara. Julijanski kalendar nije savršen i njegova ~~greška~~grješka se povećavala svakih 128 godina za jedan dan. To je kasnije primijećeno, pa je na saboru u Niceji [[325]]. godine odlučeno da se iz kalendara izbace 3 dana koja predstavljaju akumuliranu razliku. Pošto je Julijanski kalendar i dalje ostao nepromijenjen, razlika se do [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] akumulirala na 10 dana. Kada su ovo uočili, [[astronom]]i su odlučili izradit novi [[kalendar]] koji će biti precizniji. Osim toga, trebalo je i izbaciti 10 dana viška iz kalendara. To je postignuto uvođenjem [[Gregorijanski kalendar\|gregorijanskog kalendara]]. Julijanski kalendar danas upotrebljavaju [[Antiohijska pravoslavna crkva]], [[Crnogorska pravoslavna crkva]], [[Gruzijska pravoslavna crkva]], [[Jeruzalemski patrijarhat]], [[Makedonska pravoslavna crkva]], [[Ruska pravoslavna crkva]], [[Srpska pravoslavna crkva]] i neki samostani na [[Brdo Atos\|Svetoj gori]] u [[Grčka\|Grčkoj]].

Julijanski kalendar: razlika između inačica