Razlika između inačica stranice »Sveta Stošija«

Nema promjene veličine ,  prije 5 godina
m
== Životopis ==
 
O Anastazijinom životu, osim vremena njene smrti, ima malo pouzdanih podataka. Umjesto toga postoje legende, uglavnom datirane stoljećima nakon njene smrti. Po njima je bila rodom iz [[Rim]]a ili Sirmiuma, odnosno [[rimsko građansko pravo|rimska građanka]] [[patriciji|patricijskog]] ranga. Prema jednoj legendi je bila kćer nekog Preteksta i učenica [[Sveti HrisogonKrševan|Svetog Hrisogona]]. U [[katolici|katoličkoj]] tradiciji navodi se da joj je majka bila [[Fausta iz Sirmija|sv. Fausta iz Sirmijuma]].
 
Udavši se preko volje za rimskog patricija Pubija, odlučila je ostati djevicom, na što je uvrijeđeni muž zatvara u kućnu tamnicu. Teške trenutke koje tu provodi ublažuje joj pismima podrške i ohrabrenja budući mučenik i svetac Krizogon (Krševan). Nakon smrti muža, sa skupinom sljedbenika prati [[Krševan]]a do njegove mučeničke smrti u Akvileji. Put je zatim vodi u Sirmij, odakle se upućuje prema [[Solun]]u i ponovo vraća u Sirmij. Zbog pomaganja zatočenim kršćanima i ustrajnosti u svojoj vjeri, na koncu bi i sama uhićena i [[25. prosinca]] [[304.]] mučenički umorena na lomači, na otoku Palmariji kod [[Rim]]a. Kasnije će biti sahranjena u Sirmiju, da bi u 5. stoljeću njene relikvije bile prenesne u Carigrad, a oko 804. zadarski biskup sv. Donat donosi ih u Zadar i pohranjuje u crkvi koja od tada nosi njeno ime.