Što je povijest? (Carr): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura
mNema sažetka uređivanja
Redak 19:
 
=== Povjesničar i činjenice ===
Dvadeseto stoljeće obilježeno je promjenom odnosa prema činjenicama. Devetnaesto stoljeće je »zlatno doba činjenica«. Kraj XIX. stoljeća obilježen je iluzijom o mogućnosti dostizanja '''"konačne povijesti"''', kada su »sve informacije dostupne i svaki problem riješen«, kako piše J. E. Acton u ''the Cembridge Modern History'' [[1896]]. Iluzija da je moguće znati sve informacije, koju je kasnije čak i [[moderna fizikafizik]]a odbacila ([[Heissenbergovo načelo neodređenosti]] u [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]]). Dapače, danas nam fizičari govore da oni ne istražuju '''činjenice''', već '''događaje'''. (str. 48)
 
Nasuprot [[moral]]iziranju u povijesti, [[Leopold von Ranke]] 1830-ih kaže da je zadaća povjesničara »jednostavno prikazati kako je zapravo bilo«, (''wie es eigentlich gewesen''). ''(str. 6)'' '''Pozitivistička metoda''' u dva dijela: prvo ustanovite činjenice, a onda iz njih izvucite zaključke; prvo »tvrdo jezgro povijesnih činjenica«, a onda »živi pijesak interpretacija« ''(str. 7)''. Društveno i politički, ova je [[historiografija]] vezana uz devetnaestostoljetni liberalizam. Međutim, 1880-ih godina započinje osporavanje primata i autonomije činjenica, u čemu najvažniju ulogu ima [[Wilhelm Dilthey]]. Gomilanje činjenica, kažu kritičari, dosadno je i besplodno, ne donosi nikakvu vrijednu spoznaju. ''(str. 16)''