Ljekoviti odoljen: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{Taksokvir
|boja= lightgreen
'''Valerijana''' - lat. ''Valeriana officinalis'' [[biljka]] je iz porodice [[Valerianaceae]]. [[Cvat]]e ljeti bijelim ili ružičastim [[cvijet|cvjetovima]]. Naraste do 2 metra visine. Raste u cijeloj [[Europa|Europi]], osim [[Portugal]]a. Biljka je [[Ljekovite biljke|ljekovita]].▼
|naziv= Valerijana
|slika = 156_Valeriana_officinalis_L.jpg
|regnum = Plantae
|nesvrstani_divisio = Angiosperms
|nesvrstani_classis = Eudicots
|nesvrstani_ordo = Asterids
|ordo = Dipsacales
|familia = Valerianaceae
|genus = ''Valeriana''
|species = '''''V. officinalis'''''
|dvoimeno = ''Valeriana officinalis''
|dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]] & Maillefer
|}}
[[Datoteka:Valeriana_officinalis02.JPG|mini|desno|Cvijet valerijane]]
[[Datoteka:Baldrianwurzel_getrocknet.JPG|mini|desno|Suhi korijen valerijane]]
▲'''Valerijana'''
==Dodatna literatura==▼
Wilfort, R., Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.▼
== Kemijski sastav ==
Precizan kemijski sastav korjena valerijane i eteričnog ulja zavisi od nekoliko činioca: vrste valerijane, mjesta i vremena berbe, i dijela korijena. Navedene vrijednosti su varijabilne. Tanji djelovi korijena sadrže, 1-2% eteričnog ulja (Aetheroleum Valerianae). Deblji i stariji dijelovi korijena sadrže više izo-valerijanske kiseline.[http://jetra.org/valerijana-odoljen/ Kemijski sastav valerijane]</ref>
Eterično ulje sadrži najvećim dijelom bronil-izovalerijanat, slobodni borenol i izo-valerijansku kiselinu, terpineola, pinena, kamfena, limonena i neka složenija jedinjenja borneola sa mravljom i sirćetnom kiselinom. U nekim proizvodnom serijama ustanovljeno je i prisustvo glikozida–valerozida, zatim tanina, i saponina. Korijen i eterično ulje sadrže i manje količine organskih kiselina kao što su: palmitinska, mravlja, sirćetna i jabučna.
== Upotreba valerijane u medicini ==
Valerijana je oficijelna medicinska biljka prema farmakopeji bivše Jugoslavije, Njemačke i Velike Britamije, prvenstveno korijen(radix) i tinktura.<ref>Britanska farmakopeja: B.P.C(1934), Brit.Herb.Pharm(1983)</ref><ref>The Complete German Comission E Monographs 1988. Američko izdanje. Str. 225 – 227.</ref> Valerijana se prvenstveno koristi za uspostavljanje nervne ravnoteže. Zbog hemijskog sastava, djeluje na centralni nervni sistem, smanjuje spazam mišične mase, reguliše rad srca, pojačava izlučivanje žuči. Kod holecistitisa djeluje kao antispazomodik. Indikacije: Holescititis, diskinezija, neurastenije, neuroze, histerija, hipersenzibilitet, astma na nervnoj bazi, insomnija (nesanica), tahikardija i slično.
== Primjena u pučkoj medicini ==
Pički ljekari preporučuju valerijanu ženama u kilamkteriju, te kod napadaja migrene i histerije. Koristi se u vidu čaja<ref>[http://e-ljekarna.net/odoljen-valeriana/ Čaj od valerijane]</ref> za liječenje od alkoholizma. Ostale primjene u narodnoj medicini su identične primjenama u savremenoj medicini.
▲==Dodatna literatura==
▲* Wilfort, R., Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.
* Britanska farmakopeja: B.P.C(1934) i Brit.Herb.Pharm(1983)
* The Complete German Comission E Monographs 1988. Američko izdanje. Str. 225 – 227.
==Reference==
{{reflist}}
==Vanjske poveznice==
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Valeriana+officinalis Valeriana officinale]
*[http://jetra.org/valerijana-odoljen/ Ljekovita svojstva valerijane]
*[http://e-ljekarna.net/odoljen-valeriana/ Odoljen – Valeriana officinale]
{{commonscat|Valeriana officinalis}}
| |||