Slaven Bertoša: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Slaven Bertoša''' ([[Pula]], [[13. ožujka]] [[1967]].)., Povjesničarhrvatski povjesničar.
 
==Životopis==
Redak 11:
U sva je suradnička i znanstveno-nastavna zvanja izabran na Odjelu za humanističke znanosti: 1995. u mlađeg asistenta, 1997. asistenta, 2000. višeg asistenta, [[2001.]] docenta i 2004. izvanrednog profesora.
 
Od 1995./[[1996]]. predaje Povijest na studiju Razredne nastave (najprije u okviru tadašnjeg Pedagoškog fakulteta, zatim na Visokoj učiteljskoj školi, a potom na Odjelu za obrazovanje učitelja i odgojitelja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli). Na Odjelu za humanističke znanosti na studiju Povijesti predavao je Hrvatsku povijest XVI. do XVIII. stoljeća i Svjetsku povijest od XVI. stoljeća do [[1870]]., a sada predaje kolegije Uvod u novi vijek, Uvod u hrvatski novi vijek i Apeninski poluotok u srednjem vijeku, u sklopu predmeta Svjetska povijest srednjega vijeka. Vanjski je suradnik [[Filozofski fakultet u Rijeci|Filozofskog fakulteta]] u Rijeci, gdje je predavao Hrvatsku povijest XVI. do XVIII. stoljeća i Svjetsku povijest od XVI. stoljeća do 1870., a sada predaje kojegijekolegije Povijest novovjekovne Hrvatske i Svijet Sredozemlja od XVI. do XVIII. stoljeća. U akademskoj god. 2005./2006. bio je gostujući profesor Odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (na kolegiju Svjetska povijest u XIX. stoljeću). U dva mandata obnašao je dužnost pročelnika Odsjeka za povijest na tadašnjem Filozofskom fakultetu u Puli.
 
Bio je član radne skupine Filozofskog fakulteta u Puli za izradu novog studijskog programa prema načelima tzv. [[Bolonjska deklaracija|Bolonjske deklaracije]] (ECTS), kojem je i jedan od autora, te glavni koordinator za njegovu provedbu na Odsjeku za povijest.
 
Temeljno područje njegova znanstvenog interesa odnosi se na istraživanje gospodarskih, društvenih, etničkih, vjerskih, a posebice migracijskih i kolonizacijskih prilika u [[Istra|Istri]] i na [[Kvarner]]u u srednjem i novom vijeku (XI.-XIX. stoljeće). Bio je glavni istraživač i voditelj projekta Filozofskog fakulteta u Puli ''“Grad i selo u Istri od XVI. do XVIII. stoljeća”'', suradnik na projektu trajne istraživačke djelatnosti ''“Istarski Hrvati: između potisnuta identiteta i usporene integracije”'' Instituta za primijenjena društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu te projektu Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli ''“Prilozi za povijest Zapadne Hrvatske (Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar)”''. Sada je glavni istraživač i voditelj projekta Odjela za humanističke znanosti [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilišta Jurja Dobrile]] u Puli ''“Istarsko društvo XVI.-XIX. stoljeća: povijesne i kulturološke teme”'' te suradnik na projektu Zavoda za povijesne i društvene znanosti [[HAZU]] u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli ''“Povijest zapadne Hrvatske (Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar, Lika)”''.
 
Kao suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu na projektu “Istarske enciklopedije” (2003.-2005.), napisao je 95 natuknica.