Bijela Hrvatska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{otheruses2|[[Primorska Hrvatska (kneževina)]]. "Bijela Hrvatska" bilo je ime i za tu ranosrednjovjekovnu hrvatsku kneževinu na današnjem području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. "[[Crvena Hrvatska]]" se nalazila južnije, od Cetine do Albanije.}}
{{Hrvatska povijest}}
'''Bijela Hrvatska''' ('''[[Bijela Hrvatska#Značenje imena|Velika Hrvatska]]''', '''[[Bijela Hrvatska#Stara Hrvatska|Stara Hrvatska]]''', lat. '''Chrobatia''') je drevna domovina [[Hrvat]]a.<ref name="PROLEKSIS">[http://proleksis.lzmk.hr/12199/ PROLEKSIS: Bijela Hrvatska]</ref> Naziv je za povijesno područje nastanjeno [[Bijeli Hrvati|Bijelim Hrvatima]]. U povijesnoj znanosti nema jedinstvena mišljenja o tome na koji se prostor taj naziv odnosio. Pri određivanju pojma Bijela Hrvatska valja imati u vidu promjenjivost smještaja Bijelih Hrvata, koji su se – pod još nestišanim posljednjim selidbenim valovima – do polovice X. stoljeća pomicali prema zapadu.<ref name="HELZMK">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7557 HE(LZMK): Bijela Hrvatska]</ref>

Prema bizantskom caru Konstantinu Porfirogenetu (''[[O upravljanju carstvom]]''), Velika Hrvatska (koju zovu i Bijelom) nalazila se u [[Zakarpatje|Zakarpaću]] uz gornju Vislu. Ime Bijele Hrvatske spominje se u ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]]'' i djelima drugih pisaca, koji naziv katkada rabi i za [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorsku Hrvatsku]]. Ime se tumači hrvatskim označivanjem strana svijeta: Bijela Hrvatska na sjeveru ili zapadu (nasuprot [[Crvena Hrvatska|Crvenoj Hrvatskoj]] na istoku ili jugu). Njezin vjerojatni smještaj u Zakarpaću potvrđuje i ime za narod ([[Bijeli Hrvati]]), koji se do XI. stoljeća spominje uz gornju [[Visla|Vislu]] sa sjedištem u [[Krakov]]u, kao i tragovi [[Podrijetlo Hrvata|hrvatskih imena i dijaspore]] na širem području (preko Češke, Slovačke i Austrije do Crvene Hrvatske).<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/12199/ Bijela Hrvatska]<name="PROLEKSIS"/ref>
 
== O upravljanju carstvom ==
Line 75 ⟶ 77:
 
== Predmet rasprave ==
 
Sam pojam Bijela Hrvatska spominje se polovicom X. stoljeća u djelu [[#O upravljanju Carstvom|''O upravljanju Carstvom'' (''De administrando imperio'')]] Konstantina VII. Porfirogeneta. On Bijelu Hrvatsku naziva [[#Značenje imena|Velikom Hrvatskom (''ἡ μεγάλη Χρωβατία'')]], za koju veli da je nekrštena, i po tome je razlikuje od krštene Hrvatske, pod kojom razumije [[srednjovjekovna hrvatska država|srednjovjekovnu hrvatsku državu]] na području [[Dalmacija (rimska provincija)|rimske provincije Dalmacije]]. Uspoređujući njihovu vojnu snagu, ističe kako Bijela Hrvatska podiže manji broj konjanika i pješaštva od krštene Hrvatske. Prema Porfirogenetu Bijela Hrvatska nalazi se s one strane [[Bavarska|Bavarske]] (Bagibareja) i [[Ugarska|Mađarske]] (Turska), odnosno blizu je Franaka, Srba, Pečenega i Madžara, s kojima graniči »prema gorama« ([[Karpati]]). Njegova Bijela Hrvatska udaljena je od [[baltičko more|Baltičkoga mora]] trideset dana hoda.<ref name="HELZMK"/>
 
Postojanje Velike ili Bijele Hrvatske u X. stoljeću drže vjerodostojnim [[Franjo Rački|F. Rački]], M. Kos, L. Niederle, a da nije postojala smatraju [[Vatroslav Jagić|V. Jagić]], [[John Bagnell Bury|J. Bury]] i [[Konstantin Jireček|K. Jireček]]. [[Ljudmil Hauptmann|L. Hauptmann]] drži da je postojala u X. stoljeću, ali da pisac nije mislio na nju nego na Češku. Povjesničari su je također različito zemljopisno određivali. U istočnu Galiciju smještali su je [[Ivan Lučić|I. Lučić]], A. Bandur, [[Matija Petar Katančić|M. P. Katančić]], [[Josef Dobrovský|J. Dobrovský]], [[Pavel Jozef Šafárik|P. J. Šafařík]], [[Natko Nodilo|N. Nodilo]] i dr.; na Labu u Češku C. D. Du Cange, [[Josip Mikoczi|J. Mikoczi]]; u malu Poljsku oko Krakova F. Rački i L. Hauptmann, a [[Vjekoslav Klaić|V. Klaić]] i [[Milko Kos|M. Kos]] drže da je Velika Hrvatska Samova država. [[Nada Klaić|N. Klaić]] smatra da se danas može zaključiti kako je, u osnovi, jezgra Porfirogenetova spisa točna i da je Bijela Hrvatska postojala kao posebna politička jedinica u X. stoljeću, da nije proizvod careve fantazije, ali da joj je pridodao podatke iz pučke predaje. Inače i u nekim se drugim povijesnim vrelima spominje Bijela Hrvatska. U ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]]'', nastalom u XII. stoljeća, nalazi se podatak da je Svetopelegova država imala dva dijela, primorski se dio dijelio na [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Bijelu Hrvatsku]] (''Croatia Alba'') ili Donju Dalmaciju i na [[Crvena Hrvatska|Crvenu Hrvatsku]] (''Croatia Rubea'') ili Gornju Dalmaciju. Pop Dukljanin spominje vladare ili banove Bijele Hrvatske. Dukljaninovi su podatci prilično nepouzdani i kritička ih historiografija jedva uzima u obzir.<ref name="HELZMK"/>
 
Povijesti Bijele Hrvatske i [[Bijeli Hrvati|Bijelih Hrvata]] do danas je predmet proučavanja među europskim stručnjacima, posebno među slovačkim, mađarskim, poljskim i ukrajinskim povjesničarima. Ne postoje posve zajednička i usuglašena stajališta o značaju Bijele Hrvatske za [[Srednji vijek|srednjovjekovnu povijest]]. U novije vrijeme, [[Lujo Margetić]] je smjestio [[dolazak Hrvata]] krajem VIII. stoljeća.<ref>»Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata«, Zbornik Historijskog instituta JAZU 8, 1977, 5-88</ref> [[Nada Klaić]] je prihvatila radikalan Margetićev prijedlog, a pradomovinu Hrvata smjestila u Karantaniju. Slovenski povjesničari su odbacili takve prijedloge.<ref>»Karantanija = stara domovina Hrvatov?«, Zgodovinski časopis, 1987, 3, 531.</ref> Kasniji rad na gore spomenutim tezama doveo je Klaićku do preusmjerenja doseljenja Hrvata sa sjevera na jug na pravac jug-sjever. Poslije rada Radoslava Katičića, odbačena su takva shvaćanja.<ref>»O problemima stare domovine, dolaska i pokrštenja dalmatinskih Hrvata«, Zgodovinski časopis, 1984, 4, 253-270.</ref> [[Ivan Mužić]] je pak na osnovu Klaićkinog shvaćanja, točnog prijevoda izraza ([[Bijela Hrvatska#Stara Hrvatska|Bijela = Stara, ne Velika]]) i djela ''[[Historia Salonitana]]'' i ''[[Ljetopis popa Dukljanina#Hrvatska redakcija|Hrvatska kronika]]'' (u kojima se naziv Bijela Hrvatska koristi za [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorsku Kneževinu]]), Bijelu Hrvatsku poistovjetio s banskom Hrvatskom, koju su činile župe [[Lika]], [[Gacka (župa)|Gacka]] i [[Krbava]].<ref>»Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska«, Starohrvatska prosvjeta, Vol.III No.37 Prosinac 2010.</ref>