Bijela Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 78:
== Predmet rasprave ==
Sam pojam Bijela Hrvatska spominje se polovicom X. stoljeća u djelu [[#O upravljanju Carstvom|''O upravljanju Carstvom'' (''De administrando imperio'')]] Konstantina VII. Porfirogeneta. On Bijelu Hrvatsku naziva [[#Značenje imena|Velikom Hrvatskom (''ἡ μεγάλη Χρωβατία'')]], za koju veli da je nekrštena, i po tome je razlikuje od krštene Hrvatske, pod kojom razumije [[srednjovjekovna hrvatska država|srednjovjekovnu hrvatsku državu]] na području [[Dalmacija (rimska provincija)|rimske provincije Dalmacije]]. Uspoređujući njihovu vojnu snagu, ističe kako Bijela Hrvatska podiže manji broj konjanika i pješaštva od krštene Hrvatske. Prema Porfirogenetu Bijela Hrvatska nalazi se s one strane [[Bavarska|Bavarske]] (Bagibareja) i [[Ugarska|Mađarske]] (Turska), odnosno blizu je Franaka, Srba, Pečenega i
Postojanje Velike ili Bijele Hrvatske u X. stoljeću drže vjerodostojnim [[Franjo Rački|F. Rački]], [[Milko Kos|M. Kos]], [[Lubor Niederle|L. Niederle]], a da nije postojala smatraju [[Vatroslav Jagić|V. Jagić]], [[John Bagnell Bury|J. Bury]] i [[Konstantin Jireček|K. Jireček]]. [[Ljudmil Hauptmann|L. Hauptmann]] drži da je postojala u X. stoljeću, ali da pisac nije mislio na nju nego na Češku. Povjesničari su je također različito zemljopisno određivali. U istočnu Galiciju smještali su je [[Ivan Lučić|I. Lučić]], A. Bandur, [[Matija Petar Katančić|M. P. Katančić]], [[Josef Dobrovský|J. Dobrovský]], [[Pavel Jozef Šafárik|P. J. Šafařík]], [[Natko Nodilo|N. Nodilo]] i dr.; na Labu u Češku C. D. Du Cange, [[Josip Mikoczi|J. Mikoczi]]; u malu Poljsku oko Krakova F. Rački i L. Hauptmann, a [[Vjekoslav Klaić|V. Klaić]] i
Povijesti Bijele Hrvatske i [[Bijeli Hrvati|Bijelih Hrvata]] do danas je predmet proučavanja među europskim stručnjacima, posebno među slovačkim, mađarskim, poljskim i ukrajinskim povjesničarima. Ne postoje posve zajednička i usuglašena stajališta o značaju Bijele Hrvatske za [[Srednji vijek|srednjovjekovnu povijest]]. U novije vrijeme, [[Lujo Margetić]] je smjestio [[dolazak Hrvata]] krajem VIII. stoljeća.<ref>»Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata«, Zbornik Historijskog instituta JAZU 8, 1977, 5-88</ref> [[Nada Klaić]] je prihvatila radikalan Margetićev prijedlog, a pradomovinu Hrvata smjestila u Karantaniju. Slovenski povjesničari su odbacili takve prijedloge.<ref>»Karantanija = stara domovina Hrvatov?«, Zgodovinski časopis, 1987, 3, 531.</ref> Kasniji rad na gore spomenutim tezama doveo je Klaićku do preusmjerenja doseljenja Hrvata sa sjevera na jug na pravac jug-sjever. Poslije rada Radoslava Katičića, odbačena su takva shvaćanja.<ref>»O problemima stare domovine, dolaska i pokrštenja dalmatinskih Hrvata«, Zgodovinski časopis, 1984, 4, 253-270.</ref> [[Ivan Mužić]] je pak na osnovu Klaićkinog shvaćanja, točnog prijevoda izraza ([[Bijela Hrvatska#Stara Hrvatska|Bijela = Stara, ne Velika]]) i djela ''[[Historia Salonitana]]'' i ''[[Ljetopis popa Dukljanina#Hrvatska redakcija|Hrvatska kronika]]'' (u kojima se naziv Bijela Hrvatska koristi za [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorsku Kneževinu]]), Bijelu Hrvatsku poistovjetio s banskom Hrvatskom, koju su činile župe [[Lika]], [[Gacka (župa)|Gacka]] i [[Krbava]].<ref>»Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska«, Starohrvatska prosvjeta, Vol.III No.37 Prosinac 2010.</ref>
| |||