glavni urednik = [[Ana Havel]] (prvih 7 godina postojanja tjednika)]]|
odgovorni urednik = |
stranice = |
}}
'''Hrvatska riječ''' je [[Sarajevo|sarajevski]] [[tjednik]], koji je izlazio od [[1993.]] do [[2001.]] godine. Prvi broj je ugledao svjetlo dana [[27. kolovoza]] [[1993.]] godine, ponajprije zahvaljujući inicijativi i naporima gospodina [[Zdravko Sančević|Zdravka Sančevića]], hrvatskog iseljenika-povratnika iz [[Venezuela|Venezuele]], u to vrijeme veleposlanika u Veleposlanstvu [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i njegovim bliskim suradnicima. Tjednik je tijekom rata i kasnijih nekoliko godina vodila [[Ana Havel]] (1937.-2012.), koja je bila i jedan od osnivača HDZ-a BiH te zastupnica u Parlamentu BiH. Unatoč veoma teškim ratnim uvjetima, popunjena je redakcija, većim dijelom domicilnim suradnicima, i časopis je startao, uz dragocjenu pomoć vanjskih dopisnika. Tjednik, iako prvotno zamišljen kao dnevnik, isticao je u zaglavlju da je "nezavisni bh. magazin" i "prvi hrvatski politički tjednik iz BiH na Internetu". Iako u medijskoj i fizičkojtjelesnoj blokadi poradi ratnih djelovanja, djelatnici tjednika ''Hrvatska riječ'' nastojali su prenijeti i objektivno interpretirati informacije koje su uz velike probleme nalazile put do [[Sarajevo|Sarajeva]]. Među suradnicima ''Hrvatske riječi'' iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine su brojna eksponirana i relevantna novinarska i pjesnička imena (primjerice [[Andrej Rora]], urednik popularne ''[[Istraga (kriminalistički magazin)|Istrage]]'', [[Ivan Šabić]], [[Miljenko Karačić]], [[Mile Pešorda]]) i brojni drugi. Urednička politika ''Hrvatske riječi'' je pratila i podržavala koncept prevladavanja političkih razmirica, često umjetno fabriciranih, unutar hrvatskog puka u BiH, ali i u Hrvatskoj.
Zadnji broj koji je izašao u tiskanom obliku je broj 373., od 5. studenoga 2001..<br>
Nakon tog broja je ovaj tjednik prestao s tiskanim izdanjima iz financijskih razloga. Danas je zainteresiranima dostupno samo internetsko izdanje.
