Inačica od 29. siječnja 2015. u 20:52 uredi Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits m →‎Podrijetlo Hrvata ← Starija izmjena		Inačica od 29. siječnja 2015. u 20:55 uredi ukloni ovu izmjenu Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits m →‎Pradomovina Hrvata Novija izmjena →
Redak 26: Koliko se danas može zaključiti, [[Bijela Hrvatska]] mogla bi se odnositi na prostore današnje istočne Bavarske, južne Poljske i sjeverne Češke. Moguće da je postojala još jedna Hrvatska na prostoru današnje Ukrajine sa središtem oko Kijeva. Analizirajući problem prisutnosti Hrvata, moraju se uzeti u obzir i drugi izvori. Osim najpoznatijeg djela Konstantina Porfirogeneta, spominju se i u ''Kronici'' kralja [[Alfred Veliki\|Alfreda Velikoga]]. On također spominje neke Hrvate, koji bi trebali biti negdje između Visle i Češke. Najvažniji je dokument tzv. ''[[Bijela Hrvatska#Drugi pisani izvori\|Praški dokument]]'' iz 1086. u kojem se izričito spominju Hrvati ("chrowati et altera chrowati") u sjevernoj Češkoj. Bijelu Hrvatsku ne treba promatarti kao neku konkretnu državu već prostor koji su nastanjivala međusobno manje ili više povezana slavenska plemena.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7557 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Bijela Hrvatska]</ref> Današnja [[arheologija]] zazire od povezivanja konkretnih materijalnih ostataka s konkretnim ljudima. Smatra se da materijalna kultura ne odražava etničke osobitosti. Iako češki i poljski povjesničari uglavnom niječu postojanje Bijele Hrvatske, ipak postoje određene indicije o povezanosti tih prostora s današnjom Hrvatskom. [[Podrijetlo Hrvata#Ime Hrvat\|Hrvatsko ime]] se spominje na jednom širokom prostoru, u Češkoj, u okolici Praga, u južnoj Poljskoj, dakle u Bijeloj Hrvatskoj, u [[karantanija\|Karantaniji]] tj. na području današnje Slovenije i Austrije. Možda su postojale takve skupine, ali se s vremenom nisu pretvorile u etničke zajednice.<ref name="Ime">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26386 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Hrvati/Ime Hrvat]: {{citat2\|Ime Hrvat bilo je u X. st. rašireno samo na ograničenom prostoru: u Lici, u Bosni do Plive i u kraju oko Zadra; od XV. st. počelo se širiti prema Kupi i Savi, a poslije i sjeverno od Save (na područje koje se ranije zvalo Slovinje). No povijesni izvori pokazuju da su se, s jedne strane, hrvatskim imenom nazivale i skupine slavenskog stanovništva na drugim prostorima (Bijeli Hrvati, Bijela Hrvatska u sjevernoj Češkoj i južnoj Poljskoj, do XI. st.), a mjesna i druga imena izvedena od Hrvat upućuju na to da su skupine Hrvata živjele pomiješane s drugim narodima (u Štajerskoj i Koruškoj na području današnje Slovenije i Austrije, u Slovačkoj, Srbiji, Makedoniji i Zeti). Više naselja u Grčkoj izvodi se od imena Hrvat, a jedno albansko selo blizu Atene zove se Harváti; Turci su Crnogorce nazivali Hrvatima (usp. Crvena Hrvatska kod Konstantina Porfirogeneta). U doba Tridesetogodišnjega rata (1618–48) ime Hrvat proširilo se u njemački (Krabat/e/, Krobot: neposlušno dijete) i odatle u švedski; u XVII. st. u francuskome cravatte znači »konj pasmine iz Hrvatske«, »hrvatski plaćenik u kraljevskoj vojsci«, a odatle i naziv za »kravatu« (francuski cravatte). U današnjem značenju ime Hrvat (i pridjev hrvatski) ustalilo se od hrvatskoga narodnoga preporoda u XIX. st.}}</ref> === Podrijetlo Hrvata ===

Rana povijest Hrvata: razlika između inačica