Vaška: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Gramatičke i nadopuna
Redak 32:
Godine 1403. Vaška je uz Slatinu i Voćin proglašena gradom. U to doba je bila na vrhuncu svog prosperiteta i slave, te je u njoj zagrebački biskup 1473.imao svoj utvrđeni grad. Teško bi bilo slutiti da je Vaška u srednjem vijeku bila slobodno tržište da o tome dokumenti koji govore kako je starija od Virovitice. U hrvatskom povijesnom zemljovidu polovicom 11.st., 1073. za vrijeme kralja Petra Krešimira IV., glavni trgovački pravci idu preko Vaške u Mađarsku. Taj prijelaz je još naglašeniji nakon Zadarskoga mira (polovica 14.st.) (glavni uvoz-izvoz na cijelom dijelu sjeverne Hrvatske ide preko Vaške).
 
Turskim osvajanjem 1543. nestali su svi srednjovijekovni objekti i zaboravljene povlastice slobodnog tržišta Vaške. Dolaskom Turaka U ove krajeve život u Vaškoj nije prestao, nego se promijenio. Ona je i dalje bila biskupska zemlja, ali pod vlašću Turaka. Narod je teško podnosio Zulume i Harače koje su Osmanlije i Krajiški kapetani (Đurđevac) provodili. Turci su se sprijateljili sa pravoslavnim kalvinima i stvarali narodu velike prijetnje. Kao poslijedica zuluma, u VlaškojVaškoj je stanovništvo u potpunosti iščezlo.
VlaškaVaška je tada pripadala virovitičkom kotaru, a u selu se spominju prezimena Ivanac, Benšić, Matoković, Radić, Cerić, Mihalić, Drokan, Kiš, Golubić, Prebeg i seoski knez Đuro Brkić. To je novo stanovništvo od 12 obitelji. Dakle, 1698. godinenovo stanovništvo, koje se nije sjećalo kako su u Tursko doba izgledala selišta i Vaška. Intenzivnije naseljavanje počinje 1746.g., kada je Vaška imala 29, a već 1766. 50, a 1806. 49, dok 1838. čak 87 domaćinstava. Popis kaže da je 1774. godine obrađivano 648 jutara oranica i 320 kosaca livade.
Danas je Vašćanski arheđakonat podijeljen na dva dekanata, Našićki i Virovitički. Našićkom dekanatu su pripale župe: Bokšić, Crnec, Čaćinci, Čađavica, Đurđenovac, Ferićanci, Našice, Nova Bukovica, Orahovica, Podgorač i Podmoslavina; A Virovitičkom Cabuna, Gradina, Lukač, Slatina, Sladojevci, Sopje, Starin, Gradec, Suhopolje, Bukovica, Turašnica, Virovitica i Voćin.
Vašćanski arheđakonat bio je najistočnija zemlja zagrebačkih biskupa. Turska provala usmjerila je razvoj ovog dijela Hrvatske novim putevima. Prestrašeni i iscrpljeni narod, osiromašen kraj, te oslabljen utjecaj crkve doveli su do sve manjeg značaja Vaške. Povijesno ime Vaške ostat će zabilježeno, a sama Vaška i dalje je zanimljiva u prvom redu po svojim neistraženim arheološkim lokalitetima, te po etnografskim karakteristikama, a posebno po ostacima posebnog kajkavskog govora koji se i danas pomalo zadržao, iako u sve manjem omjeru. U novijoj povijesti, Vaška je umjesto rasta doživjela stagnaciju. Bogata i plodna zemlja blizu Drave, Virovitice i Slatine nije uspjela zadržati Vaščane u potrazi za boljim životom, te su se oni razišli doslovno po svim većim gradovima (Zagreb, Osijek, pa i u inozemstvu). Danas Vaška broji 392 stanovnika (popis iz 2001.), a 1948.g. broj stanovnika bio je 1238. U popisu koji će usijediti taj broj bit će puno manji. Od prvog popisa stanovništva iz 1857. do 2001. godine vidi se porast i pad stanovništva.