Inačica od 24. ožujka 2014. u 12:41 uredi MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.755 edits m lektura ← Starija izmjena		Inačica od 31. siječnja 2015. u 01:14 uredi ukloni ovu izmjenu 79.143.165.194 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 207: }}</ref> Nakon revolucije 1959., [[komunisti]] (koji se do tada, a ni tada nisu tako deklarirali) obećali su poboljšati socijalne službe, državnu izgradnju stanova i javnih zgrada; ipak, oskudica koja je pogodila Kubu nakon [[Fidel Castro\|Castrove]] nagle nacionalizacije svog privatnog vlasništva i industrije prema strogom komunističkom modelu podržavanom od [[Sovjetski Savez\|Sovjetskog Saveza]], praćene [[Američki embargo protiv Kube\|embargom]], posebno je teško pogodila Havanu~~. Radi toga, većina Havane danas je u lošem stanju~~. Do 1966. - 1968., kubanska vlada [[Nacionalizacija\|nacionalizirala]] je sve poslove u privatnom vlasništvu, čak do određenih oblika trgovine na malo,<ref name="HAVA14">{{cite web \|publisher=cubaheritage.org \|url=http://www.cubaheritage.org/articles.asp?lID=1&artID=236 \|title=Cuba Nationalization Laws }}</ref>. }}</ref> te je većina tih zakona i ekonomskih restrikcija na snazi i danas. Havana i Kuba transformirali su se iz zemlje imigracije u jedan od najvećih generatora [[Emigracija\|emigracije]] u svijetu. Danas oko 15% ukupne kubanske populacije živi u inozemstvu, unatoč državnoj zabrani putovanja. [[Slika:Marti_monument.jpg\|mini\|180px\|Memorijal José Martí]] Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. došlo je do ozbiljne ekonomske recesije, kao i ukidanja obilnih subvencija kojima je Sovjetski Savez pomagao Kubu, te su mnogi smatrali da je to kraj socijalističkog režima na otoku, kao što se dogodilo i sovjetskim [[Satelitska država\|satelitskim državama]] u [[Istočna Europa\|Istočnoj Europi]]. Ipak, komunistički režim prevladao je 1990-e~~, većim djelom zahvaljući međunarodnoj zajednici koja nije prema Kubi primjenila značajnu izolaciju ili pritisak, ili to nije činila uopće~~. Nakon višedesetljetne zabrane, socijalistička vlada pojačano se okrenula turizmu kao novom izvoru financija, te je stranim investitorima dozvoljena izgradnja novih hotela i razvoj ugostiteljstva. Paradoksalno, dok su strane investicije dobrodošle, Kubancima nije dozvoljeno sudjelovanje u poslu ili vlasništvo, već samo zapošljavanje na radnim mjestima osoblja. Radi toga i drugih razloga, turistička industrija za vrijeme socijalističke revolucije nije donijela očekivane prihode. Na svom vrhuncu, turisti iz [[Kanada\|Kanade]] i zapadne Europe, Kubi su donosili oko 2 milijarde [[Američki dolar\|američkih dolara]]~~, no taj iznos je od tada znatno opao~~. Također, radi poticaja turizmu poduzeto je renoviranje starog dijela Havane te je više ulica i trgova od tada obnovljeno,<ref name="HAVA15">{{cite web \|publisher=granma.cu \|url=http://web.archive.org/web/20071012210544/http://granma.cu/ESPANOL/2006/diciembre/juev7/elogian-e.html \|title=Elogian capital humano en restauración de La Habana }}</ref>. ~~}}</ref> premda se radi veličine grada renoviranje koncentriralo na manje od 10% stare Havane, što znači da je većina grada i dalje u vrlo trošnom stanju.~~ == Zemljopis ==

Havana: razlika između inačica