Ujedinjeno Kraljevstvo: razlika između inačica

Ujedinjeno Kraljevstvo je po državnom uređenju [[parlamentarna monarhija]] i bez pisanog ustava. Ustavno se pravo temelji na više zakona, npr. [[Magna charta libertatum]] (1215.), Petition of Right (1628.), Habeas Corpus Amendment Act ( 1679.), [[Bill of Rights]] (1689.), Act of Settlement (1701.), [[Act of Union]] (1707.;sjedinjenje sa Škotskom), Representation of the People Act (1832., 1918., 1928., 1948.), Parliament Acts (1911., 1949.), [[Westminsterski statut]] (1931.; britanski dominioni [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]] i [[Južnoafrička Unija]] postaju ravnopravni s Velikom Britanijom) itd. Drugi dio ustavnog prava čine nepisane konvencije (''conventions'') i ustaljena praksa (''established practices''; npr. način djelovanja vlade). Za razliku od tkz. kontinentalnog prava, koji se zasniva na statutarnom pravu, u Velikoj Britaniji se drže običajnog prava (''common law'') koje se temelji na dosadašnjim sudskim odlukama.

 

[[Image:Elizabeth II greets NASA GSFC employees, May 8, 2007 edit.jpg|left|thumb|upright|[[Elizabeta II.|Elizabeta II.]]]]

Od 1952. na prijestolju je kraljica [[Elizabeta II.]] iz kuće Windsor. Nasljednik prijestolja mora biti član [[Engleska crkva|Anglikanske crkve]] (''Church of England'') i ne smije biti u braku s katolikom. Kraljica je simbol jedinstva Ujedinjenog Kraljevstva s razmjerno skromnom političkom moći jer je zadnjih stoljeća velik dio ovlasti prešao na parlament i druge državne organe, premda oni i dalje donose odluke u njezino ime (npr. službeno ime vlade je ''Her Majesty's Government''). Zajedno s parlamentom predstavlja zakonodavnu vlast,daje mandat za sastavljanje vlade, saziva i raspušta parlament te potvrđuje u njemu donesene zakone (Royal Assent) tako da oni stupaju na snagu njenim potpisom. Premda ona ima pravo odbiti zakon, to se nije dogodilo još od 18. stoljeća. Kralj, odnosno kraljica, ujedno je i vrhovni poglavar Anglikanske crkve i Britanske zajednice naroda (Commonwealth of Nations).