Razlika između inačica stranice »Hercegbosanska županija«

Padom [[Glamoč|Glamoča]] pod Turke gotovo svo [[Katolička Crkva|katoličko]] stanovništvo pod vodstvom lokalnog svećenika prelazi na [[pravoslavlje]] da bi sačuvalo život i imovinu, tako je taj dotad katolički kraj sačuvao svoja obilježja ali izgubio samobitnost i izmijenio vjersku sliku glamočkog kraja. U velikom protuturskom ratu koji su povele [[Austrijsko Carstvo|Austrija]] i [[Mletačka Republika|Venecija]] 1699./1700., nisu uspjele trajno osloboditi prostor Hercegbosanske županije, a potpisivanjem mira u Svištovu i Srijemskim Karlovcima zapečaćen je ostanak tog kraja u sastavu Bosne i Hercegovine. U oslobodilačkom ratu 1878. uglavnom hrvatske postrojbe oslobodile su Livno kao i cijeli prostor Bosne i Hercegovine od osmanlijskog jarma.
 
Čitavo područje Hercegbosanske županije bilo je u sastavu [[Bosna i Hercegovina u Austrougarskoj|Kondominija BiH]] u sastavu [[Austro-Ugarska|Austrougarske Monarhije]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], područje Hercegbosanske županije našlo se u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]], kasnije Jugoslaviji. Glavnina današnjeg područja Hercegbosanske županije pripala je 1922. tadašnjoj [[Travnička oblast|Travničkoj oblasti]], dok su manji sjeverni krajevi pripali [[Bihaćka oblast|Bihaćkoj oblasti]]. Nakon uvođenja [[Šestosječanjska diktatura|Šestosječanjske diktature]] i podjele države na [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovine]] 1929., većinska hrvatska područja Hercegbosanske županije našla su se u sastavu [[Primorska Banovina|Primorske Banovine]] sa sjedištem u [[Split|Splitu]], dok su sjeverna srpska područja priključena [[Vrbaska Banovina|Vrbaskoj Banovini]], sa sjedištem u [[Banja Luka|Banja Luci]]. Stvaranjem [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] 1939., čitava Primorska Banovina našla se u njezinom sastavu, pa tako i većinska hrvatska područja Hercegbosanske županije.
Osamostaljenjem [[Bosna i Hercegovina|BiH]] na prostoru sjevernog i zapadnog dijela Hercegbosanske županije pod vodstvom [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|SDS-a]], većinski srpski krajevi stali su na stranu [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. Ubojstvima Hrvata i Bošnjaka na prostoru Drvara, Grahova, Glamoča, napadom na [[Kupres]], granatiranjem Livna i okolnih naselja. Nakon ustrojavanja vojnih postrojbi [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] oslobođen je najprije prostor Kupresa, a nešto kasnije, u ljeto 1995. HVO i [[Hrvatska vojska|HV]] u odlučujućim udarima slamaju srpske snage i zauzimaju [[Grahovo]], [[Glamoč]] i [[Drvar]], čime se uz ostale pobjede HVO-a, HV i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] ostvareni uvjeti za potpisivanje [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]].
 
Nakon stvaranja [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] i njezine upravne podjele, glavnina područja sadašnje Hercegbosanske županije bila su dio [[Velika župa Pliva i Rama|Velike župe Plive i Rame]] sa sjedištem u [[Jajce|Jajcu]], dok je manji sjeverni dio pripao [[Velika Župa Krbava i Psat|Velikoj župi Krbave i Psata]] sa sjedištem u [[Bihać|Bihaću]]. Nakon poraza Sila osovine 1945., područje Hercegbosanske županije postalo je dijelom tadašnje federalne jedinice [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|BiH]]. U vrijeme demokratskih procesa, većinske hrvatske općine u županiji, Kupres, Livno i Tomislavgrad, ušle su u sastav [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]].
 
Osamostaljenjem [[Bosna i Hercegovina|BiH]] na prostoru sjevernog i zapadnog dijela Hercegbosanske županije pod vodstvom [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|SDS-a]], većinski srpski krajevi stali su na stranu [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. Ubojstvima Hrvata i Bošnjaka na prostoru Drvara, Grahova, Glamoča, napadom na [[Kupres]], granatiranjem Livna i okolnih naselja. Nakon ustrojavanja vojnih postrojbi [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] oslobođen je najprije prostor Kupresa. Hrvati i Bošnjaci oformili su [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju BiH]], u čiji je sastav ušlo čitavo područje Hercegbosanske županije pod kontrolom HVO-a, a nešto kasnije, u ljeto 1995. HVO i [[Hrvatska vojska|HV]] u odlučujućim udarima slamaju srpske snage i zauzimaju [[Grahovo]], [[Glamoč]] i [[Drvar]], čime se uz ostale pobjede HVO-a, HV i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] ostvareni uvjeti za potpisivanje [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]]. Nakon rata, 1996., došlo je do samoukinuća Herceg-Bosne i ustrojavanja uređenje FBiH na županije, kada je stvorena i Hercegbosanska županija, površinski najveća županija u FBiH.
 
== Gospodarstvo ==
Anonimni suradnik