Ćiro Truhelka: razlika između inačica

'''Ćiro Truhelka''' ([[Osijek]], [[2. veljače]] [[1865.]] - [[Zagreb]], [[18. rujna]] [[1942.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] arheolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti. Pisao je o prapovijesnim, rimskim i srednjevjekovnim nalazima, o turskim ispravama, [[stećci]]ma, rimskom i srednjevjekovnom novcu, [[Bosančica|bosančici]], a bavio se i [[albanologija|albanologijom]].

Ćiro Truhelka rodio se u Osijeku 1865. godine. Na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je povijest umjetnosti i povijest (a ne arheologiju kako se to često prepisuje kroz literaturu).<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62534 Hrvatska enciklopedija: Truhelka, Ćiro], pristupljeno 16. prosinca 2014.</ref> Još kao student volonterski je surađivao sa Isidorom Kršnjavim u ''[[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj galeriji]]'' u Zagrebu i izradio njezin prvi katalog (1885.). Kasnije je postao kustos (1886.), a zatim i ravnatelj [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu]] (1903.).<ref name="HE"/> Od 1926. do 1931. godine bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju.<ref name="HE"/> NjegovaBio sestra,je [[Jagodapredsjednikom Truhelka]]''Društva bilabosansko-hercegovačkih jeHrvata poznatau spisateljica.Zagrebu'' Tijekomkoje službovanjaje osnovano u [[SarajevoOžujak|Sarajevuožujku]] vodio[[1939.]] godine i u javnosti zastupalo je arheološkakoncept istraživanjahrvatske nanacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine.<ref>[[Glasinac|GlasincuZlatko Hasanbegović]], (''Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja'', Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007, str. 175.:{{citat2|[[IliriIsmet Muftić|ilirskiMuftić]] grobovi)je u ožujku 1939., s većim brojem zagrebačkih muslimana, sudjelovao u Donjojosnutku dolini''Društva (prapovijesnobosansko-hercegovačkih naselje)Hrvata teu Zagrebu'' mnogimčiji drugimje lokalitetimapredsjednik bio povjesničar Ćiro Truhelka. PisaoIzabran je oi prapovijesnim,za rimskimpotpredsjednika idruštva srednjevjekovnimkoje nalazima,je ou turskimjavnosti ispravama,zastupalo [[stećci]]ma,je rimskomkoncept ihrvatske srednjevjekovnomnacionalne novcu,pripadnosti [[Bosančica|bosančici]]Bosne i Hercegovine, ai bavioto seu ivrijeme [[albanologija|albanologijom]].pregovora Uređivaooko jeodređivanja časopiskonačnih [[Glasnikgranica ZemaljskogBanovine muzeja]]Hrvatske.}}</ref>