Wikipedija

Kosovo: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklonjena promjena suradnika 85.92.237.116 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Moeng
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{redirect|Kosova}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = RepublikaNe KosovoPostoji |
izvorno_ime = Republika e Kosovës <br/> Република Косово |
ime_genitiv = Kosova |
eng_ime = Kosovo |
zastava = Flag of Kosovo.svgFla |
grb = Coat of arms of Kosovo.svg |
lokacija = Europe location KOS.png|
službeni_jezik = [[Albanski jezik|albanski]], [[Srpski jezik|srpski]] |
glavni_grad = [[Priština]] |
Line 21 ⟶ 20:
godina_popisa = 2011 |
gustoća_stanovništva = 220 |
neovisnost = Kosovo je proglasilo neovisnostKt [[17. veljače]] [[2008.]], a sljedećeg dana počela su pristizati i prva priznanja ostalih država. |
BDP_PKM_godina = 2008. |
BDP_PKM = 2 milijarde € |
Line 57 ⟶ 56:
===Srednji vijek===
 
[
[[Slaveni]] naseljavaju ravnicu od [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. Na Kosovu [[1072.]] godine negdašnje [[Bugarsko Carstvo]] biva obnovljeno. Trajno osvajaju ovo područje od Bizantinaca u [[11. stoljeće|11.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeću]]. Ono kasnije postaje središte srpske monarhije i [[pravoslavlje|pravoslavlja]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] i ostaje njen dio sve do [[Bitka na Kosovu polju|Kosovske bitke 1389.]] godine kada pada pod tursku vlast u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] došli su trgovci iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dobili velike povlastice od srpskih vladara (današnji hrvatski [[Janjevci]]).
 
===Turska vlast===
 
Kosovo kao sandžak postoji od [[1455.]] godine kao sastavni dio [[Rumelija|Rumelije]], a [[1878.]] reformirano je u [[vilajet]]. Za vrijeme turske vlasti [[kršćanstvo|kršćansko]] stanovništvo biva islamizirano, iseljava i općenito biva zamijenjeno muslimanskim [[Albanci|Albancima]], Turcima, ali i drugim narodima [[islam|muslimanske vjere]].
 
Od [[1910.]] do [[1912.]] traje [[albanski narodni ustanak 1910.|albanski narodni ustanak]] protiv turske vlasti na Kosovu.
 
<gallery>
Image:Kosovo02.png|Kosovski vilajet, 1875.-1878.
Line 71 ⟶ 63:
 
=== 1912. - 1918. ===
 
Godine 1912. i [[1913.]] u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] Srbija osvaja Kosovo, a Crna Gora [[Metohija|Metohiju]] (veći, zapadni dio), u čijim sastavima ostaju do [[1918.]], a djelomično i u kasnijim državnim oblicima. U srbijanskom dijelu KiM 1913. izbija velika albanska pubuna, koja je uzrokovala intervenciju vojske. Nakon vojnog sloma Srbije [[1915.]] i Crne Gore [[1916.]], područje Kosova okupiraju snage [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Bugarska|Bugarske]].
Srbijansko-[[francuska]] vojska, nakon proboja [[Solunska fronta|Solunske fronte]], zauzima područje [[1918.]] godine. Kosovo ulazi u sastav [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Jugoslavenske kraljevine]] prosinca iste godine.
 
===Od Prvog svjetskog rata do neovisnosti===
 
Od [[1918.]] do [[1941.]] dio je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], poznate kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca do [[1929.]] godine.
<!-- angažman Kraljevine SHS u miriditskoj pobuni ? -->
 
Podjelom na oblasti, [[1922.]] godine, raskomadano je na pet oblasti i to, Zetsku oblast sa sjedištem na [[Cetinje|Cetinju]] (Peć, Đakovica), Rašku oblast sa sjedištem u [[Čačak|Čačku]] (Mitrovica, Leposavić), Kosovsku oblast sa sjedištem u Prištini ([[Prizren]], Podujevo, Kuršumlija), Oblast sa sjedištem u Vranju (Gnjilane, Kamenica), a manji dijelovi pripojeni su i Skopskoj oblasti.
 
U jesen [[1926.]] godine dolazi do većeg sukoba između sjevernoalbanskih plemena i jugoslavenske vojske. Sukob se vodio najprije na granici, a onda se proširio na teritorij obje države. Stoga dolazi do konferencije veleposlanika, organizirane od strane [[Liga naroda|Lige naroda]], radi očuvanja mira u Europi. Konferencija je promijenila granicu između dviju zemalja: Kraljevini SHS je dodijeljen albanski dio uz područje Metohije, a Albaniji jugoslavenski dio uz [[Vardarska Makedonija|Vardarsku Makedoniju]]. Dodijeljena područja nisu se znatno razlikovala po površini.
 
Podjelom na banovine [[1929.]] Kosovo je podijeljeno na 3 banovine (Zetsku, Moravsku i Vardarsku), nestalo je Kosovske oblasti.
 
Vlasti [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] provodeći [[Agrarna reforma u Kraljevini Srbiji|agrarnu reformu]] upuštale su se u politiku [[Terorizam|državnog terorizma]] nad albanskim stanovništvom, a isto se nastavilo i u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i njezinoj [[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji|agrarnoj reformi]].<ref>[[Stipe Šuvar|Šuvar, Stipe]]. ''Nacije i međunacionalni odnosi u Socijalističkoj Jugoslaviji'', Naše teme, Zagreb, 1970., str. 48. {{Citat|Srpske i crnogorske vlasti vršile su kolonizaciju Kosova, upuštajući se i u terorističke akcije prema albanskom stanovništvu, a ta je praksa nastavljena i u buržoaskoj Jugoslaviji.}}</ref>
 
Nakon invazije od strane [[Sile osovine|Sila osovine]] talijansko-albanske snage osvajaju Kosovo i većinu pripajaju Albaniji pod talijanskom upravom. Tada su počinjeni zločini u koncentracijskim logorima nad nealbanskim (srpskim, [[Židovi|židovskim]]{{nedostaje izvor}}, [[Romi|romskim]]{{nedostaje izvor}} i drugim{{nedostaje izvor}} stanovništvom). 100.000 Srba biva protjerano {{nedostaje izvor}}, a 10.000 ubijeno{{nedostaje izvor}}. [[1943.]] Italija prilazi Saveznicima i albanska lokalna uprava pomognuta od strane njemačkih naoružanih snaga vlada Kosovom.
 
[[Kosovari]] i [[Kosovci]] započeli su [[narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačku borbu]] u jesen [[1942.]] osnivanjem Glavnoga štaba za Kosovo i Metohiju, te Partizanskoga odreda "[[Zejnel Ajdini]]". Krajem [[1943.]] i početkom [[1944.]] održana je u selu [[Bujanu]] (također vidi [[Bunjaj]] iznad rijeke [[Valbone]], oko 10 km uzvodno od njenog ušća u Bijeli Drim, kraj mjesta [[Bajram Curri]] u [[Albanija|Albaniji]]) konferencija Pokrajinskoga komiteta [[KPJ]] za Kosovo i Metohiju (sastoji se od Oblasnog komiteta KPJ za Kosovo i Oblasnog komiteta KPJ za Metohiju) kojom se osniva Oblasni [[narodnooslobodilački odbor|NOO]] za Kosovo i [[Dukađin]] (albanski naziv za Metohiju i pogranična područja Albanije).
<!-- albanska pobuna pred kraj rata, koju je Jugoslavija ugušila? -->
 
[[Datoteka:Prishtina perspektivë nga Radio Kosova 1.jpg|250px|minijatura|desno|Priština]]
[[Datoteka:Prizreni gjate dimrit.jpg|250px|minijatura|desno|Prizren]]
'''''Autonomija Kosovo''''' na zasjedanju Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora Kosova i Metohije, održanom [[8. srpnja|8.]] do [[10. srpnja]] [[1945.]] donosi zaključak da se Kosovo i Metohija priključi federalnoj Srbiji u [[DFJ|Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji]] sa statusom autonomije.<ref>[[Dušan Bilandžić|Bilandžić, Dušan]]. ''Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije : glavni procesi : 1918-1985.'', 3. dopunjeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1985., str. 71. {{Citat|Konačna odluka o statusu Kosova donesena je na zasjedanju ''Oblasnog NOO-a Kosova i Metohije od 8. do 10. srpnja 1945. koje je zaključilo da se ta pokrajina priključi federalnoj Srbiji u DF Jugoslaviji sa statusom autonomije.}}</ref>
Autonomna Kosovsko-metohijska oblast ([[AKMO]]) kao sastavni dio [[Federalna država Srbija|Federalne države Srbije]] opstoji od [[1945.]] unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]], a od [[1946.]] unutar [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] kojoj je sastavni dio [[Narodna Republika Srbija]]. [[1963.]] godine novim ustavom stvorena je [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] kao dio [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]] unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Ustav od 1963. promijenio je ime ''Regija'' u ''Pokrajinu'' ali je umanjio autonomni status Pokrajine. Socijalistička autonomna pokrajina (SAP) Kosovo postala je obični [[kotar]] Srbije.<ref>Petričević, Jure; Bochenski, Joseph M. (et al.) ''Sukob'', Adria, Brugg, 1988., str. 101.</ref>
 
Krajem studenoga [[1968.]] je JNA prvi put [[albanski nemiri na Kosovu 27. studenoga 1968.|intervenirala]] radi "smirivanja" naroda. <ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1158:prije-dvadeset-godina-1-za-trajanja-obiju-protuhrvatskih-jugoslavija-prepolovljen-je-broj-hrvata&catid=22:feljtoni&Itemid=46 Hrvatski fokus] Davor Runtić: JNA u prvoj akciji, pristupljeno 8. ožujka 2011.</ref> Albanci su u Prištini i inim gradovima na Kosovu na [[27. studenoga]], koji je bio državni blagdan susjedne [[Albanija|Albanije]], Dan zastava, masovno izašli na ulice. Zahtijevali su da AP Kosovo postane republikom (poznati slogan: ''Kosovo republika!''). Milicija i JNA su brutalno reagirale i tako ugušile nemire.
 
Ustavom iz [[1974.]] proširena su autonomna prava, a [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] je izjednačena s ostalim republikama na saveznoj razini.
 
[[1980.]] godine Albanci [[albanski nemiri na Kosovu 1981.|prosvjeduju]] i traže službeno ravnopravan status Kosova kao republike unutar SFR [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem 1980-ih su uslijedili novi nemiri, što je rezultiralo slanjem novih milicijskih snaga na Kosovo. No, [[1989.]] godine gubi status autonomne pokrajine u [[SFRJ]], degradiran je Ustav Pokrajine. Srbija ipak, kao i za [[Vojvodina|Vojvodinu]], zadržava člana Predsjedništva SFRJ iz Kosova. Kao odgovor na ove poteze, skupina albanskih političara donosi „Ustav Republike Kosova“ u Kačaniku i proglašava neovisnost Kosova. Počinju sukobi s jugoslavenskim i srpskim vodstvom, a veliki dio albanskog življa bojkotira popis stanovništva [[1991.]] kao i sve izbore održane od tada. Na [[Referendum o neovisnosti Kosova|referendumu iz 1991.]], koji Srbija ne priznaje, većina se izjašnjava za neovisnost. Kosovo 1992. sa Srbijom postaje dio [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Sukobi se zaoštravaju [[1996.]] godine i eskaliraju u otvoreni građanski rat između [[Kosovska oslobodilačka armija|Kosovske oslobodilačke armije]] i albanskih paramilitarnih jedinica s jedne strane i srpsko-jugoslavenskih snaga s druge. U ratu ([[1998.]]-[[1999.]]) izbjeglo je preko pola milijuna Albanaca i skoro 300.000 Srba i ostalih, bilo je 12.000 mrtvih (9.000-10.000 Albanaca, 1.000-2.000 Srba, Roma, [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i drugih). 1999. godine [[NATO]] izvodi bombardiranje SRJ i preuzima Kosovo od jugoslavenskih snaga, a UN stavlja to područje pod svoj protektorat, donoseći ''[[UN-ova rezolucija br. 1244|rezoluciju 1244]]''. Dolazi do velikog egzodusa preostalog nealbanskog (uglavnom srpskog) stanovništva. Neredi se nastavljaju 15. ožujka 2004., 18-godišnji Srbin, Jovica Ivić, biva ubijen u selu Čaglavici u središnjem dijelu Kosova.<ref>http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2004&mm=03&dd=15&nav_category=12&nav_id=135320</ref> Lokalni Srbi iz sela su organizirali demonstracije i blokirali promet u znak protesta zbog ubojstva.
Dana 16. ožujka, troje albanske djece utopilo se u rijeci Ibar u selu Čabar, pored srpskog mjesta Zubin Potok. Četvrti dječak je preživio. Nagađalo se da su on i njegovi prijatelji proganjani do rijeke od Srba iz osvete za strijeljanje Ivića prethodni dan, i da je to uzrok utapanja djece. <ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3667839.stm</ref>
UN-ov glasnogovornik policije Neeraj Singh izjavio je da je preživjeli dječak bio pod jakim pritiskom albanskih novinara koji su predložili što treba reći. Istraga je pokazala da dijete nije govorilo istinu o događaju, što je dovelo srpsku javnost da vjeruje da je protusrpsko nasilje koje se dogodilo zbog tog nepostojećeg zločina bilo unaprijed planirano. <ref>http://reliefweb.int/report/serbia/lack-evidence-stalls-probe-drowning-3-kosovo-children-un-mission-says</ref> <ref>http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bs/features/setimes/features/2004/04/040429-SVETLA-001</ref> Oko 4.000 Srba je protjerano, zapaljeno je 935 srpskih kuća, 10 javnih objekata (škole, zdravstveni centri i poštanski uredi) i 35 kršćanskih samostana i crkvi.<ref>http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&mm=03&dd=17&nav_id=65852</ref>
 
===Od proglašenja neovisnosti===
 
{{glavni|Međunarodno priznanje Kosova}}
 
[[Datoteka:CountriesRecognizingKosovo.svg|mini|200px|Druge svjetske države koje priznaju Republiku Kosovo neovisnom]]
 
[[17. veljače]] [[2008.]] godine u 16 sati kosovska je Skupština proglasila neovisnost Kosova, jamčeći zaštitu svim nacionalnim zajednicama na Kosovu. Istog je dana Skupština donijela odluku i o novoj kosovskoj zastavi i grbu. Već sljedećeg dana, [[18. veljače]], pristigla su i prva međunarodna priznanja. Kosovo je kao neovisnu državu prvi priznao [[Afganistan]], a najveće zemlje [[Europska unija|Europske unije]] ([[Francuska]], [[Velika Britanija]], [[Njemačka]]) izjavile su da su donijele odluku o brzom priznanju Kosova. Kosovo su istog dana priznale i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref>[http://web.archive.org/web/20080219202408/http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm Službena izjava Državnog tajništva SAD-a] {{eng oznaka}}</ref> Sama [[Europska unija]] ostala je podijeljena po pitanju priznanja neovisnosti Kosova, budući da se tom činu oštro protivila [[Španjolska]], a onda i [[Rumunjska]], [[Slovačka]] i [[Cipar]]. Istovremeno, u [[Beograd]]u i drugim gradovima u [[Srbija|Srbiji]] došlo je do nasilnih prosvjeda.
 
[[19. ožujka]] [[2008.]], [[hrvatska]] je vlada, u dogovoru s vladama [[Mađarska|Republike Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]], usvojila Zajedničku izjavu, kojom su te tri države najavile priznanje neovisnosti Kosova.<ref name="prizn_hr">[http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2008/ozujak/zajednicka_izjava_vlada_republike_hrvatske_madarske_i_bugarske_o_najavi_priznanja_kosova Zajednička izjava vlada Republike Hrvatske, Mađarske i Bugarske]</ref> Vlada Republike Hrvatske istog je dana na zatvorenom dijelu svoje sjednice donijela odluku o priznanju neovisnosti Republike Kosova.<ref>[http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo Hrvatska priznala Kosovo (stranice Vlade Republike Hrvatske)]; [http://www.vlada.hr/hr/content/download/44910/623000/file/Odluka%20vlade%20RH%20o%20priznanju%20Republiek%20Kosovo.pdf Odluka Vlade RH o priznanju Republike Kosova]</ref> Prvi predsjednik samostalnoga Kosova bio je [[Fatmir Sejdiu]].
 
==Zemljopis==
[[Datoteka:Kosovo map-en.svg|mini|desno|200px|Topografski zemljovid Kosova]]
Kosovo je površinom najmanja država [[jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]]. Reljefno se sastoji od dviju većih zavala: Kosovske (srednja visina 500 m) na istoku i Metohijske (srednja visina 350 m) na Z. Dno zavala prekriveno je tercijarnim i kvartarnim naslagama. Okružene su visokim planinama: Prokletijama (najviši vrh Kosova Đeravica, 2656 m), Žljebom (2365 m) i Mokrom gorom (2155 m) na sjeveru, te Šar-planinom (2604 m) na jugozapadu. Planine su građene od mezozojskih vapnenaca, paleozojskih škriljevaca i eruptivnih stijena.
 
Klima je submediteranska do planinska. Srednja zimska temperatura ([[siječanj]]) je 0–2 °C, dok je srednja ljetna ([[srpanj]]) 23–25 °C. Prosječna godišnja količina oborina kreće se od 500 do 1.000 mm. Rijeke pripadaju slijevu [[jadransko more|Jadranskoga]] (porječje Belog Drima), Crnoga (Tara, Piva, Lim, Ibar) i [[egejsko more|Egejskoga mora]] (rijeka Nerodimka spaja egejski i crnomorski slijev; bifurkacija). Najdulje tekućice: Beli Drim (128 km, od čega 111,5 km na Kosovu), Sitnica (110 km), [[Ibar]] (280 km, od čega 85 km na Kosovu). Oko 40% površine Kosova prekrivaju šume.
 
===Granice Kosova===
[[Datoteka:All in one.jpg|200px|minijatura|desno|Pogled na regiju Opolje]]
* s Albanijom - 111,7 km
* s Crnom Gorom - 78,6 km
* s Makedonijom - 158,7 km
* sa Srbijom - 365,8 km
 
Što ukupno čini 700,7 km granice.
 
===Površina Kosova===
 
Kosovo zauzima područje od 10.887 [[km²]]
 
===Prirodni opis Kosova===
 
* '''Jezera''': [[Vrbničko jezero]] (umjetno), [[Svrčin]], [[Sazlija]]
* '''Rijeke''': [[Sitnica]], [[Lab]], [[Drenica]], [[Lepenac (rijeka)|Lepenac]], [[Bijeli Drim]], [[Pećka Bistrica]], [[Erenik]], [[Prizrenska Bistrica]], [[Dečanska Bistrica]], [[Krenica (jezero)|Krenica]], [[Nerodimka]], [[Ibar]].
* '''Planine''': [[Prokletije]], [[Paštrik]], [[Koritnik (planina)|Koritnik]], [[Šar-planina]], [[Kopaonik]].
 
Kao zanimljivost, na Kosovu je postojala [[dvoslivnost]] rijeke Nerodimke, koja je svojim ulijevanjem pripadala i [[Vardar]]skom i [[Dunav]]skom slivu.
 
==Uprava==
 
Kosovo se sastoji od 30 općina i 7 okruga: [[Đakovički okrug|Đakovički]], [[Gnjilanski okrug|Gnjilanski]], [[Kosovskomitrovački okrug|Kosovskomitrovački]], [[Pećki okrug|Pećki]], [[Prištinski okrug|Prištinski]], [[Prizrenski okrug|Prizrenski]] i [[Uroševački okrug|Uroševački]]
 
==Stanovništvo==
[[Datoteka:Cultural Heritage.JPG|230px|minijatura|desno|Djevojka u narodnoj nošnji]]
Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] godine na Kosovu živi 1.739.825 stanovnika, od čega 92,93 posto čini [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Popis nije proveden na Sjevernom Kosovu, u tri većinski srpske općine Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.<ref>Kosovo ima 1,74 milijuna stanovnika 22. rujna 2012., [http://business.hr/dogadjaji/kosovo-ima-1-74-milijuna-stanovnika]</ref>
 
Budući da su Albanci na Kosovu odlučili bojkotirati sve srpske institucije od 1990-ih, pa tako i popis stanovništva, teško je odrediti točan broj stanovnika. Procjenjuje se da je Kosovo 2002. imalo oko 2,3 milijuna stanovnika od kojih su većina bili [[Albanci]] (88%), zatim slijede [[Srbi]] (7%), te manjine: [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]], [[Romi]], [[Crnogorci]], [[Turci]] i [[Janjevci|Hrvati]]. Gustoća naseljenosti je bila 205 stanovnika/km<sup>2</sup>.
 
Procjenuje se da je Kosovo [[1991]]. imalo oko 1.950.000 stanovnika (prema neslužbenim procjenama Jugoslavije 1.956.196 stanovnika), od čega su [[Albanci]] činili 82%, [[Srbi]] 10%, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 3%, [[Romi]] 2%, [[Crnogorci]] 1%, [[Hrvati]], [[Goranci (narod)|Goranci]], [[Aškalije]] i drugi 2%.
 
Prema zadnjem službenom popisu, iz 1981., Kosovo je imalo 1.584.440 stanovnika od čega su [[Albanci]] činili 77,4%, [[Srbi]] 13,2%, [[Muslimani]] 3,7%, [[Romi]] 2,1%, [[Crnogorci]] 1,7%, [[Turci]] 0,8%, a [[Hrvati]] 0,6%, uz druge.
 
Srba ima u značajnijem postotku jugoistočno od Prizrena, te na sjeveroistočnom dijelu Kosova.<br>
Crnogoraca ima u značajnijem postotku u okolici Peći.
 
Goranci žive u selima uz albansku granicu kod Đakovice i Dragaša (kraj zvan "Gora").
 
Turci su značajna zajednica u Prizrenu.
 
Hrvati žive u selima Janjevo, Letnica te par manjih sela.
 
Na Kosovu je najveći prirodni prirast stanovništva u Europi, a najviše je izražen kod Albanaca i Hrvata. Stopa iznosi skoro 30 potisućaka.
 
Na Kosovu je bila i najveća stopa nepismenosti na području bivše SFRJ.
 
[[Datoteka:Kosovo_ethnic_2005.png|200px|mini|desno|Narodnosni sastav 2005.]]
 
===Rezultati prethodnih popisa===
 
* [[1991.]] blizu dva milijuna stanovnika (80% Albanci, 10% Srbi)
* [[1981.]] 1.584.441 stanovnika ([[Albanci]] 77,4%, [[Srbi]] 13,2%)
* [[1971.]] 1.243.693 stanovnika ([[Albanci]] 73,7%, [[Srbi]] 18,4%)
* [[1961.]] 963.988 stanovnika ([[Albanci]] 67,2%, [[Srbi]] 23,6%)
* [[1953.]] 808.141 stanovnika ([[Albanci]] 64,9%, [[Srbi]] 23,5%)
* [[1948.]] 727.820 stanovnika ([[Albanci]] 68,5 %, [[Srbi]] 23,6 %)
 
===Najveći gradovi===
 
(stanje od [[31. prosinca]] [[2003.]])
 
[[Datoteka:Kosovo-Municipalities.png|200px|mini|desno|Naselja na Kosovu]]
 
{| class="wikitable"
!colspan=2 |Najveći kosovski gradovi
|-
!Ime grada
!Broj stanovnika
|-
|[[Priština]]
|align=right|350.000-500.000 <br>(procjene variraju <br>nakon rata na Kosovu)
|-
|[[Prizren]]
|align=right| 107.614
|-
|[[Gnjilane]]
|align=right| 79.898
|-
|[[Peć]]
|align=right| 81.800
|-
|[[Kosovska Mitrovica]]
|align=right| 68.929
|-
|[[Đakovica]]
|align=right| 68.645
|-
|[[Uroševac]] (alb. Ferizaj)
|align=right| 39.800
|-
|[[Podujevo]]
|align=right| 37.203
|}
 
==Janjevci i Letnićani==
 
{{glavni|Janjevci}}
 
{{glavni|Letničani}}
 
Na Kosovu već stoljećima žive [[Hrvati]] Janjevci. To su stanovnici mjesta [[Janjevo|Janjeva]] i okolnih [[Naselje|naselja]], u blizini Prištine. Na Kosovu isto tako žive i Hrvati Letnićani u i oko [[Selo|sela]] [[Letnica|Letnice]] ([[marijansko svetište]]) u blizini [[Vitina (Kosovo)|Vitine]] ([[Šašare]], [[Vrnez]], [[Vrnavo Kolo]]). Hrvati žive još u selu [[Kabaš]]u.
 
Janjevci i Letničani su jedna od dvije katoličke zajednice na Kosovu. Uglavnom potječu od hrvatskih trgovaca iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dubrovačkih zajednica u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], koji su se naselili u kosovskim naseljima tijekom 14. stoljeća.
 
Prvi pisani spomen o Janjevcima je tekst [[Papa|pape]] [[Benedikt XII.|Benedikta XII.]] iz [[1303.]], koji je naveo Janjevo kao sjedište katoličke župe Sveti Nikola.
 
Od 1991., zbog etničkih nemira i [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], Janjevci su se iseljavali s Kosova, i to uglavnom u [[Hrvatska|Hrvatsku]].
 
Prije 1991. na Kosovu je bilo 8062 Janjevaca. 1998. godine ih je ostalo oko 1300. Nakon rata na Kosovu, u samom je Janjevu ostalo samo oko 350 Janjevaca, a ostali su uglavnom otišli u Hrvatsku.
 
==Šport==
 
===Nogomet===
 
[[Nogomet]] je najrazvijeniji šport na Kosovu. Brojni su poznati nogometaši ponikli ovdje, a mnogi su poslije igrali i za reprezentacije drugih država, uglavnom u Hrvatskoj.
 
Među ostalim, sa Kosova su i [[Fadil Vokrri]], [[Ardian Kozniku]], [[Fadil Muriqi]], [[Kujtim Shalla]], [[Xhevat Prekazi]], [[Kujtim Shalla]], [[Lorik Cana]].
 
''Vidi i: [[Kosovska nogometna reprezentacija]]''
 
=== Borilački športovi ===
Kosovo je dalo brojne poznate borce borilačkih športova.
 
====Boks====
 
[[Boks]] je po razvijenosti dugo vremena bio športom br. 2 na Kosovu.
 
[[Azis Salihu]], dugo vremena jugoslavenski boksački reprezentativac i državni prvak, osvajač više medalja na međunarodnim natjecanjima.
 
[[Luan Krasniqi]], koji se rodio u Đakovici, poslije je bio osvajač odličja i poznati profesionalni boksač, zatim [[Azem Maksutaj]].
 
===Košarka===
 
[[Košarka]] je dugo vremena bio šport u zapećku na Kosovu.
 
Koncem 1990-ih i početkom 2000-ih košarka doživljava pravi procvat, kada je i velik broj europskih trenera i igrača, od kojih dosta hrvatskih, otišao igrati odnosno trenirati klubove na Kosovu.
 
===Rukomet===
 
Za razliku od europske [[košarka]]ške organizacije [[FIBA]], rukometna europska organizacija EHF priznala je i primila u svoje članstvo, za početak kosovske klubove. Iako slabije kvalitete u odnosu na europsku konkurenciju, u sezoni [[2006]]/07 su se rukometaši i rukometašice uključili u europska klupska natjecanja.
 
==Zanimljivosti==
 
Kosovski [[premijer]] izabran [[2006.]], [[Agim Çeku]], je bio [[časnik]] [[HV|Hrvatske vojske]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].
 
Današnji ministar vanjskih poslova Republike Kosovo zove se [[Enver Hoxhaj]] (usporedi: [[Enver Hoxha]]).
 
== Literatura ==
*[[Branko Horvat]]: ''Kosovsko pitanje'', <small>Plava biblioteka</small>, Globus, Zagreb, 1988., ISBN 86-343-0447-7, {{COBISS.SR|id=80514060}}
 
 
==Bilješke i izvori==
{{izvori}}
 
==Poveznice==
 
* [[Zastava Kosova]]
* [[Grb Kosova]]
* [[Skupština Republike Kosovo]]
 
==Vanjske poveznice==
 
* [http://www.newkosovareport.com New Kosova Report - Kosovo News and Views Portal]
* [http://www.visitkosova.org/ the official webportal of Tourism in Kosovo]
* [http://www.assembly-kosova.org Skupština Kosova]
* [http://www.pm-ksgov.net/ Premijer Kosova]
* [http://www.sok-kosovo.org Zavod za Statistiku Kosova (ZSK)]
* [http://www.unmikonline.org/constframework.htm Constitutional framework for provisional self-government UNMIK/REG/2001/9 - 15 May 2001]
* [http://www.eparhija-prizren.com/ Dijeceza Kosovo Srpske Pravoslavne Crkve]
 
{{Portal Europa}}
 
===Ostali projekti===
 
{{WProjekti
|commons = Kosova - Косово и Метохија
|commonshr = Kosovo
|commonscat = Kosovo
|commonscathr = Kosovo
|wikiatlas = Kosovo
|wikiatlashr = Kosova
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
{{Okruzi_i_općine_Kosova}}
{{Europa}}
{{CEFTA}}
 
[[Kategorija:Kosovo| ]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]
 
 
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Kosovo"