Razlika između inačica stranice »Aspergerov sindrom«

Obrisano 19 bajtova ,  prije 6 godina
bez sažetka
'''Aspergerov sindrom''' (eng. ''Asperger syndrome'', AS ili ''Asperger disorder'', AD) jedan je od nekoliko poremećaja iz [[autizam|autističkog]] spektra (eng. ''ASD'') karakteriziran poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Također se naziva ''Asperger(ov) poremećaj'' ili samo ''Asperger''.<ref>http://www.behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm</ref> (Među kliničkim istraživačima nema puno suglasnosti oko toga treba li ga zvati sindromom ili poremećajem.) Aspergerov sindrom razlikuje se od ostalih poremećaja iz spektra autizma po tome što kod njega općenito nema zastoja u jezičkom i kognitivnom razvoju. Ipak, u standardnom dijagnostičkom kriteriju nije spomenuta motorička nespretnost i atipična upotreba jezika, što se zna često javljati.
 
Sindrom je dobio ime po [[Austrija|austrijskom]] [[pedijatrija|pedijatru]] [[Hans Asperger|Hansu Aspergeru]], koji je [[1944]]. godine opisao djecu koja očigledno imaju normalnu [[inteligencija|inteligenciju]], ali im nedostaje vještina [[neverbalna komunikacija|neverbalne komunikacije]], fizički su nespretna i ne pokazuju [[empatija|empatiju]]. Pedeset godina kasnije poremećaj je ušao u [[ICD]] ([[bosanski jezik|boshrv.]] ''MKB'') i [[DSM]] klasifikaciju, ali su ipak ostala neriješena pitanja o njegovim aspektima.<ref>http://www.springerlink.com/content/h27272175v61766v/</ref> Npr., postoji sumnja oko toga razlikuje li se AS od [[visokofunkcionalni autizam|visokofunkcionalnog autizma]] (eng. ''HFA'');<ref>http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&pid=S1516-44462006000500002&lng=en&nrm=iso&tlng=en</ref> djelomično i zbog te sumnje, njegova učestalost nije čvrsto ustanovljena.<ref name="izvor1">17030291</ref>
 
Točan uzrok AS-a još uvijek je nepoznat, iako istraživanja podupiru vjerojatnost [[gen|genetske]] osnove; tehnike slikanja [[mozak|mozga]] nisu identificirale jasnu opću [[patologija|patologiju]].<ref name="izvor1">17030291</ref> Nema posebnog liječenja, a o djelotvornosti pojedinačnih intervencija postoje samo ograničeni podaci.<ref name="izvor1">17030291</ref> Intervencija je usmjerena na poboljšanje [[simptom|simptoma]] i funkcija, a tretman je zasnovan najviše na [[bihevioralna terapija|bihevioralnoj terapiji]], fokusirajući se na nedostatke u vještini komuniciranja, opsesivne ili repetitivne postupke te fizičku nespretnost.<ref>http://www.ninds.nih.gov/disorders/asperger/detail_asperger.htm</ref> Većina pojedinaca vremenom se oporavi, ali se teškoće s komuniciranjem, društvenim prilagođavanjem i samostalnim životom nastavljaju i u odrasloj dobi.<ref>http://www.springerlink.com/content/h27272175v61766v/</ref> Neki istraživači i ljudi s AS-om poduprli su promjenu u pogledu na cijelu stvar, prema kojoj je ono što se treba liječiti zapravo razlika (različitost), a ne nemogućnost.<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1080/09687590701659618</ref>
Anonimni suradnik