Rosište: razlika između inačica

'''Rosište''' je [[temperatura]] do koje se vlažan zrak mora hladiti (100% relativne [[Vlažnost zraka|vlage zraka]]), kod konstantnog [[tlak]]a, da počne kondenzacija vode. Ta se temperature može postići tako da se, uz nepromijenjenu količinu [[vodena para|vodene pare]], [[zrak]] ohlađuje do zasićenja. Tada stvarni tlak vodene pare postane jednak ravnotežnom tlaku. Pri temperaturi rosišta ili nižoj temperaturi, [[kondenzacija|kondenzacijom]] se stvaraju kapljice [[voda|vode]], na [[Biljke|bilju]] se pojavljuje [[rosa]] ili [[mraz]], ovisno o tome je li temperature rosišta viša ili niža od 0 º°C.

Temperatura rosišta je važna za [[zrakoplovstvo]], budući da [[pilot]] može izračunati kada će se na [[Rasplinjač|rasplinjačurasplinjač]]u pojaviti [[led]] ili [[magla]], i može približno izračunati visinu [[oblak]]a.

Kada je [[temperatura]] zraka visoka, [[Tijelo (biologija)|tijelo]] uslijed [[toplina|toplinske]] samoregulacije, koristi znojenje da bi se ohladilo. tijelo i štoŠto je tijelu toplije, to će i znojenje biti jače, da bi održalose normalnuodržala tenperaturunormalna tijelatjelesna tenperatura. Iznos znojenja ovisi i o '''relativnoj vlažnosti zraka'''. Ako je zrak zasićen vlagom, znoj neće [[hlapljenje|hlapiti]], što može dovesti do toplinskog udara. Ako znoj ne može [[Hlapljenje|hlapiti]] zbog zasićenog zraka, čovjek se osjeća neugodno. Ako se zrak brzo uklanja sa [[Koža|kože]], onda će i hlapljenje znoja biti brže, uslijed povjetarca ili [[ventilator]]a, pa će se i čovjek osjećati ugodnije. Mokri [[termometar]] isto koristi hlađenje hlapljenjem i zato se ponekad koristi za određivanje '''stupnja ugodnosti'''.