Aleli: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Cvicang (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Cvicang (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Aleli''' (j. alel), '''alelni geni, homologni geni, alelomorfi''' su dva alternativna gena koja određuju istu osobinu. Nalaze se na paru [[homologni kromosom|homolognih kromosoma]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 11 </ref> Ova dva alternativna gena pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma.<ref name="EnciklopedijaHOL">{{cite web|title=aleli ili alelomorfi|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=918|work=Hrvatski obiteljski leksikon|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>
 
Alelni geni s obzirom na stupanj izražajnosti mogu biti dominantni ili recesivni.<ref name="Proleksis">{{cite web|title=aleli ili alelomorfi|url=http://proleksis.lzmk.hr/7835/|work=Proleksis enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> Rezultat djelovanja alelomorfa je [[fenotip]] neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz [[Drugi Mendelov zakon|drugog Mendelovog zakona]], zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.<ref name="HE-aleli">{{cite web|title=aleli ili alelomorfi|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=1586|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>
 
Tijekom [[mejoza|mejoze]], aleli se odvajaju jedan od drugoga i smještaju se u različite gamete (spolne stanice), s time da nijedna gameta ne može imati dva alela jednog lokusa (određenog mjesta u kromosomu). Za razliku od gameta, tjelesnim su stanicama aleli u paru. Upareni aleli u tjelesnim stanicama ne mijenjaju jedan drugog niti se miješaju jedan s drugim, zbog čega ostaju cjelovitim kroz generacije (Mendelov zakon cijepanja ili segregacije).<ref name="HE-aleli">{{cite web|title=Mendel, Gregor|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40090|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>
 
Normalna diploidna stanica može imati samo dva alela istoga gena. Kad se radi o nekoj populaciji ili vrsti, broj različitih alela može biti veći (multipli aleli).<ref name="Proleksis"/>