Aleli: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Aleli''' (j. alel), '''alelni geni, homologni geni, alelomorfi''' su naziv za dva alternativna [[gen|gena]] koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.<ref
Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja. Ako su istovjetni aleli, to je homozigot, a u suprotnom slučaju govorimo o heterozigotu za svojstvo koje je određeno tim genom.<ref name="E-škola347"/> Alelni geni mogu biti različita stupnja izražajnosti, koja s obzirom na različitost odnosa alela u stanicama može rezultirati iskazivanjem određenog fenotipa, a ti odnosi mogu biti [[dominantnost alela|dominantnost]], [[recesivnost alela|recesivnost]], [[kodominantnost alela|kodominantnost]], [[nepotpuna dominacija alela|nepotpuna dominacija]] i [[epistaza]].<ref name="E-škola347"/>
Alelni geni s obzirom na stupanj izražajnosti mogu biti dominantni ili recesivni.<ref name="Proleksis">{{cite web|title=aleli ili alelomorfi|url=http://proleksis.lzmk.hr/7835/|work=Proleksis enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> Rezultat djelovanja alelomorfa je [[fenotip]] neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz [[Drugi Mendelov zakon|drugog Mendelovog zakona]], zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.<ref name="HE-aleli">{{cite web|title=aleli ili alelomorfi|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=1586|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>▼
▲
Zbog ponašanja kromosoma tijekom [[mejoza|mejoze]], aleli se odvajaju jedan od drugoga i smještaju se u različite gamete (spolne stanice), s time da nijedna gameta ne može imati dva alela jednog lokusa (određenog mjesta u kromosomu). Za razliku od gameta, tjelesnim su stanicama aleli u paru. Upareni aleli u tjelesnim stanicama ne mijenjaju jedan drugog niti se miješaju jedan s drugim, zbog čega ostaju cjelovitim kroz generacije (Mendelov zakon cijepanja ili segregacije).<ref name="HE-Mendel">{{cite web|title=Mendel, Gregor|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40090|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>
Line 7 ⟶ 9:
Zbog neovisnog ponašanja nehomolognih kromosoma tijekom mejoze, sve se kombinacije alela raspodjeljuju u stanice-kćeri s jednakom vjerojatnošću, uz činjenicu da način kako se rasporedio jedan par alela nema utjecaja na raspodjelu članova bilo kojega drugog para.<ref name="HE-Mendel"/>
Normalna [[diploid|diploidna]] stanica može imati samo dva alela istoga gena. Kad se radi o nekoj populaciji ili vrsti, broj različitih alela može biti veći (multipli aleli)..<ref name="Proleksis">{{cite web|title=aleli ili alelomorfi|url=http://proleksis.lzmk.hr/7835/|work=Proleksis enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>
Dio genetike koji proučava promjene [[genska učestalost|genske učestalosti]] (brojčani odnos pojedinačnih alela u svakom paru alela) u [[genska zaliha|genskoj zalisi]] ("gene pool") neke populacije zove se [[populacijska genetika]].<ref name="HE-populacijska">{{cite web|title=populacijska genetika|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49507|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>
|