Inačica od 7. veljače 2015. u 13:35 uredi Cvicang (razgovor \| doprinosi) 1.465 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 7. veljače 2015. u 13:46 uredi ukloni ovu izmjenu Cvicang (razgovor \| doprinosi) 1.465 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Aleli''' (j. alel), '''alelni geni, homologni geni, alelomorfi''' su naziv za dva alternativna [[gen\|gena]] koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.<ref ~~Nalaze~~name="E-škola347">{{cite seweb\|title=Odgovori na ~~paru~~postavljena ~~[[homologni~~pitanja ~~kromosom~~iz biologije\|~~homolognih~~url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor347.htm\|work=E-škola ~~kromosoma]]~~biologije\|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 11 </ref> Nalaze se na paru [[homologni kromosom\|homolognih kromosoma]].<ref name="hinus"/> Ova dva alternativna gena pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma.<ref name="HOL">{{cite web\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=918\|work=Hrvatski obiteljski leksikon\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja. Ako su istovjetni aleli, to je homozigot, a u suprotnom slučaju govorimo o heterozigotu za svojstvo koje je određeno tim genom.<ref name="E-škola347"/> Alelni geni mogu biti različita stupnja izražajnosti, koja s obzirom na različitost odnosa alela u stanicama može rezultirati iskazivanjem određenog fenotipa, a ti odnosi mogu biti [[dominantnost alela\|dominantnost]], [[recesivnost alela\|recesivnost]], [[kodominantnost alela\|kodominantnost]], [[nepotpuna dominacija alela\|nepotpuna dominacija]] i [[epistaza]].<ref name="E-škola347"/> Alelni geni s obzirom na stupanj izražajnosti mogu biti dominantni ili recesivni.<ref name="Proleksis">{{cite web\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://proleksis.lzmk.hr/7835/\|work=Proleksis enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> Rezultat djelovanja alelomorfa je [[fenotip]] neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz [[Drugi Mendelov zakon\|drugog Mendelovog zakona]], zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.<ref name="HE-aleli">{{cite web\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=1586\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>▼ ▲Alelni geni s obzirom na stupanj izražajnosti mogu biti dominantni ili recesivni.<ref name="Proleksis">{{cite web\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://proleksis.lzmk.hr/7835/\|work=Proleksis enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> Rezultat djelovanja alelomorfa je [[fenotip]] neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz [[Drugi Mendelov zakon\|drugog Mendelovog zakona]], zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.<ref name="HE-aleli">{{cite web\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=1586\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> Zbog ponašanja kromosoma tijekom [[mejoza\|mejoze]], aleli se odvajaju jedan od drugoga i smještaju se u različite gamete (spolne stanice), s time da nijedna gameta ne može imati dva alela jednog lokusa (određenog mjesta u kromosomu). Za razliku od gameta, tjelesnim su stanicama aleli u paru. Upareni aleli u tjelesnim stanicama ne mijenjaju jedan drugog niti se miješaju jedan s drugim, zbog čega ostaju cjelovitim kroz generacije (Mendelov zakon cijepanja ili segregacije).<ref name="HE-Mendel">{{cite web\|title=Mendel, Gregor\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40090\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> Line 7 ⟶ 9: Zbog neovisnog ponašanja nehomolognih kromosoma tijekom mejoze, sve se kombinacije alela raspodjeljuju u stanice-kćeri s jednakom vjerojatnošću, uz činjenicu da način kako se rasporedio jedan par alela nema utjecaja na raspodjelu članova bilo kojega drugog para.<ref name="HE-Mendel"/> Normalna [[diploid\|diploidna]] stanica može imati samo dva alela istoga gena. Kad se radi o nekoj populaciji ili vrsti, broj različitih alela može biti veći (multipli aleli)..<ref name="Proleksis">{{cite web\|title=aleli ili alelomorfi\|url=http://proleksis.lzmk.hr/7835/\|work=Proleksis enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> Dio genetike koji proučava promjene [[genska učestalost\|genske učestalosti]] (brojčani odnos pojedinačnih alela u svakom paru alela) u [[genska zaliha\|genskoj zalisi]] ("gene pool") neke populacije zove se [[populacijska genetika]].<ref name="HE-populacijska">{{cite web\|title=populacijska genetika\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49507\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>

Aleli: razlika između inačica