Genom: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q7020 na Wikidati
Cvicang (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 5:
Organizmi često imaju čitav set kromosoma prisutan u u dvije kopije ('''[[diploid|diploidi]]''') što uključuje većinu životinja i čovjeka. Kod mnogih biljaka i nekih životinja je set kromosoma prisutan u više kopija ([[poliploid|poliploidi]]: triploidi, tetraploidi....). U diploidnom organizmu koji se razmnožava spolnim putem, spolna stanica ([[gameta]]) ima polovicu kromosoma normalne tjelesne stanice; spolna stanica je haploidna, a genom je definiran kao skup svih kromosoma u spolnoj stanici. Neki diploidni organizmi, primjerice kvasac ili niže biljke, mogu provesti znatan dio životnog ciklusa kao haploidi (v. [[gametofit]]).
 
S druge strane, u trajno '''haploidnim''' organizmima ([[bakterije]], [[arheje]]), u staničnim organelima ([[mitohondrij|mitohondriji]], [[kloroplast|kloroplasti]]) i u [[virusi||virusima]], genom je jednostavnije definirati - sastoji se od jedinog seta kromosoma, linearnih ili kružnih lanaca DNK (iznimno RNK kod nekih [[virusi|virusa]]).
 
Riječ genom se može odnositi specifično na DNK u [[stanična jezgra|jezgri stanice]] ("nuklearni genom"), ali se može odnositi i na '''genom organela''' koji sadrže vlastitu DNK ("[[mitohondrij|mithodondrijski]] genom", "[[kloroplast|kloroplastni]] genom"). Dodatno, genom može obuhvaćati i ne-kromosomske genetičke elemente - viruse, plazmide i transpozone.