Aleli: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Cvicang (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Cvicang (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Aleli''' (j. alel), '''alelni geni, homologni geni, alelomorfi''' su naziv za dva alternativna [[gen|gena]] koja određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru.<ref name="E-škola347">{{cite web|title=Odgovori na postavljena pitanja iz biologije|author=Babić, Marina|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor347.htm|work=E-škola biologije|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref><ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 11 </ref> Nalaze se na paru [[homologni kromosom|homolognih kromosoma]].<ref name="hinus"/> Ova dva alternativna gena pripadaju istomu mjestu (lokusu) dvaju homolognih kromosoma.,<ref name="HOL">{{cite web|title=aleli ili alelomorfi|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=918|work=Hrvatski obiteljski leksikon|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> ta dva alela čine gen, s time da svaki gen ima svoj određeni lokus, tj. mjesto na kromosomu. Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja. <ref name="E-škola201">{{cite web|title=201. Mendel i osnovni zakoni nasljeđivanja? Odgovori na postavljena pitanja iz biologije.|author=Knepr, Maja|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor201.htm|work=E-škola biologije|publisher=PMF Zagreb, E-škola u suradnji s CARNet-om|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>
 
Aleli označavamo velikim i malim slovima abecede, kao a ili A.
Po jedan alel nasljeđujemo od svakog roditelja. Ako su istovjetni aleli, to je homozigot (AA ili aa), a u suprotnom slučaju govorimo o heterozigotu (Aa) za svojstvo koje je određeno tim genom.<ref name="E-škola347"/> Alelni geni mogu biti različita stupnja izražajnosti, koja s obzirom na različitost odnosa alela u stanicama može rezultirati iskazivanjem određenog fenotipa, a ti odnosi mogu biti [[dominantnost alela|dominantnost]], [[recesivnost alela|recesivnost]], [[kodominantnost alela|kodominantnost]], [[nepotpuna dominacija alela|nepotpuna dominacija]] i [[epistaza]].<ref name="E-škola347"/>
 
Rezultat djelovanja alelomorfa je [[fenotip]] neke osobine koji je različit. Nasljeđivanje se zbiva po pravilima iz [[Drugi Mendelov zakon|drugog Mendelovog zakona]], zakona o cijepanju ili segregaciji svojstava u drugoj sinovskoj (filijalnoj) generaciji.<ref name="HE-aleli">{{cite web|title=aleli ili alelomorfi|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=1586|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=7. veljače 2015.}}</ref>