Hrvatska arhitektura: razlika između inačica

U Dalmaciji je glavni grad bio Salona, od kojeg su ostale samo ruševine. Salona je imala oko 40 000 stanovnika. U blizini Salone u doba kasne antike nastaje i najveća rimska arhitektonska struktura na tlu Hrvatske, [[Dioklecijanova palača]] (oko 300 g.)<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=17691 Preuzeto 10. veljače 2015.</ref>, na čijim će se ostacima kasnije razviti grad [[Split]]. To je ujedno jedan od najznačajnijih spomenika kasnoantičke arhitekture uopće, u kojemu se sabiru najraznolikiji umjetnički utjecaji golemog rimskog carstva.

Na područje današnje Hrvatske [[Hrvati]] su se naselili početkom 7. st. zajedno s [[Avari]]ma i drugim [[Slaveni]]ma iz sjeverne Europe. Hrvati su tada bili na razvojnoj razini brončanog i željeznog doba, te nisu znali uživati u blagodatima grada. Stoga nisu sami gradili gradove nego su se naseljavali u blizini postojećih gradova, na obližnjim rijekama (npr. Otok na ušću rijeke [[Jadro]] ispred [[Salona|Salone]])<ref>http://www.metmuseum.org/toah/hd/barb/hd_barb.htm Preuzeto 10. veljače 2015.</ref>.

Hrvati su postupno preuzeli okružje postojeće antičke kulture i umjetnosti, ali su istodobno prihvatili [[kršćanstvo|kršćansku]] vjeru. Prve crkve su podizane kao kraljevske bogomolje, a kasnoantički utjecaj je bio najjači u Dalmaciji zbog gustoće kasnoantičke urbanizacije<ref>http://www.culturenet.hr/print.aspx?id=23166 Preuzeto 10. veljače 2015.</ref>. Postepeno je taj utjecaj slabio te je došlo do mijenjanja naslijeđenih oblika i stvaranja originalnih tipova građevina. Sve one (desetak većih i stotinjak manjih) građene su od ''lomljenca'' (grubo lomljena kamena povezanih debelim slojem žbuke izvana). Od većih zgrada, izgrađeno je mnogo crkava, uglavnom uzdužnih, jednobrodnih ili trobrodnih. Takva je i [[crkva sv. Spasa na vrelu Cetine]] iz 9. st. Crkva ima snažne oble [[kontrafor]]e (izvanjske nosače), što joj daju osobine utvrde, dok je ulaz naglašeno moćnnim tornjem – [[zvonik]]om usred pročelja.

Glavni portal [[Trogirska katedrala|trogirske katedrale]], djelo [[Majstor Radovan|majstora Radovana]] najveći i najvažniji likovni spomenik srednjovjekovne skulpture u Hrvatskoj. Obuhvaća dvije velike skupine nagih likova [[Adam]]a i [[Eva|Eve]] na postoljima što ih nose lavovi, zatim brojne reljefe s alegorijskim prikazima mjeseca u godini, te prizore iz lova i Kristova života: od ''Navještenja'' do ''Uskrsnuća'' na lukovima, do lunete u kojoj je ''Kristovo Rođenje''.<ref>http://zupasvlovre.wix.com/zupasvlovre-trogir#!radovanov-portal/cxgk Preuzeto 10. veljače 2015.</ref> Način oblikovanja je toliko realističan da izražava novi, gotički [[humanizam]], po čemu je Radovan na tragu postignuća najrazvijenije francuske skulpture ([[Katedrala u Chartresu]]). Njegova usmjerenost čovjeku je primjetna i u odabiru teme za lunetu, gdje je ''Rođenje Krista'', umjesto ''Posljednjeg Suda'' koji je najčešći u romanici.

Stjepan Planić je svojim brojnim objektima zadužio antologiju moderne arhitekture i utjelovio novu sliku Zagreba. Svaki projekt obilježuje neka nova misao: vila u Kozarčevoj ulici stupnjevito prilagođena tlu ([[1931.]]), drveni Đački dom ([[1934.]]), kameno-drveni Tomislavov dom Y-tlocrta na [[Sljeme]]nu ([[1935.]]), tzv. Okrugla vila s radijalnim pregradama na Prekrižju ([[1935.]]), Zgrada Napretkove zadruge ([[1936.]]). Planić se borio za slobodu arhitekata da sadržaje mogu rasporediti sukladno klimatskim uvjetima, suncu, vjetru i vidiku, te za opće socijalne i humanističke ideje u kulturi stanovanja.<ref>http://www.matica.hr/vijenac/258/Re%C5%BEiser%20boljega%20%C5%BEivota/ Preuzeto 10. veljače 2015.</ref>