Slavonski dijalekt: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ceha (razgovor | doprinosi)
→‎Prostiranje: veza s kajkavštinom
Ceha (razgovor | doprinosi)
→‎Prostiranje: ujednačavanje s ostalim dijalektima
Redak 12:
Nakon velikih seoba u znatnoj su mjeri prekinute veze slavonskih govora s [[Kajkavsko narječje|kajkavskima]], ali su rezultati tih veza još i danas očiti u pojedinostima. Svakako su u te veze bili najjače uključeni govornici sjeverozapadnih slavonskih govora, jer su tu kajkavci bili susjedi i jer su tu utjecaji drugih štokavskih govora bili slabiji nego u Posavini. Slavonski je razvoj bio prirodan: šwa je dalo a, kao uglavnom i drugdje u štokavštini, stražnji nazal dao je u, kao i drugdje među štokavcima. To je naravno, jer je u doba turske vlasti [[Slavonija]] osjetno gubila stanovništvo, pa je već tada privlačila stanovništvo siromašnih krajeva, a to se osobito događalo i poslije. Često su doseljenici bili upravo iz [[Hercegovina|Hercegovine]], pa su oni djelovali na fizionomiju govora domaćega stanovništva.
 
===ProstiranjeRasprostranjenost===
[[Datoteka:Shchakavian_subdialects_in_Cro_and_BiH.PNG|thumb|250px|Starošćakavska narječja i podnarječja po J. Liscu]]
Slavonskim se dijalektom govori uglavnom u Slavoniji. Slavonski dijalekt je glavninom podijeljen u trake: posavsku na jugu i podravsku na sjeveru. Znatno je i njegovo baranjskobačko prostiranje; osjetno je manje prisutan drugdje. Na posavskom jugozapadu slavonskim se dijalektom govori od Mačkovca na Savi, dok je sjevernije uključeno područje